Kćerka gasarbajtera žestoko kritikovala Hrvatsku zbog Praljka

Navodi se da je Latković kao kćerka hrvatskih iseljenika i gastarbajtera u Njemačkoj “uvijek osjećala kao kod kuće u obje zemlje”, ali da se sada osjeća otuđeno od današnje Hrvatske.

Latković piše da je prvi put saznala za Slobodana Praljka 1993. godine, kada je kao trinaestogodišnjakinja vidjela njegov snimak na TV.

"Stajao je na jednom tenku, držao u ruci kalašnjikov i pozivao svoje trupe u boj", piše Latković i dodaje da je iznenađena što Praljka poslije haške presude i njegovog samoubistva ljudi u Hrvatskoj "proglašavaju za mučenika", uključujući i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je govorio o dubokoj nemoralnosti presude.

Kaže da u Hrvatskoj vlada veliko siromaštvo i da se ljudi okreću historiji, čemu podsticaj daju i konzervativci i desničari, koji promoviraju stav da se "treba držati tradicije, njegovati zajedništvo, na odstojanju držati one koji misle drugačije, homoseksualce i strance" i "onda nam niko ništa ne može”".

Marija Latković priznaje da je imala idealiziranu sliku Hrvatske, koju su ozbiljno poljuljale reakcije na presudu Slobodanu Praljku. Naročito joj je zasmetalo likovanje što je mostarski Stari most proglašen legitimnom vojnom metom, pa je Praljak oslobođen te optužbe, iako je utvrđeno da je naredio rušenje.

Autorica Stari most vidi kao simbol povezivanja različitih kultura i suživota te joj je drago što je poslije rata u BiH obnovljen.

"Više nije isti, ali i dalje stoji. Ta misao me je utješila", zaključuje Latković svoju emotivnu kolumnu.