Josipović predlaže 'balkanski nalog za hapšenje'

Hrvatska će ove sedmice sve zemlje regiona pozvati na sklapanje specijalnih međudržavnih sporazuma o hapšenju po uzoru na Evropski nalog za hapšenje, koji odavno postoji u zemljama Evropske unije.

"Pitanje borbe protiv organizovanog kriminala je vrlo važno, jer su u prošlosti kriminalci mnogo bolje sarađivali među sobom nego države u regionu. I to je bilo loše po cijeli region", rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je i predložio uvođenje „balkanskog naloga za hapšenje“.

Evropski nalog za hapšenje je pravni institut ustanovljen 1999. godine, a primjenjuje se u zemljama EU od 2004. Članice EU opredijelile su se da unaprijede saradnju u međusobnom izručivanju kriminalaca, objašnjava za Slobodnaevropa.org Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočna i balkanska pitanja sa centralom u Ljubljani.

“Gdje god da je državljanin, bilo koje zemlje EU, on će odgovarati na teritoriji članice na kojoj je djelo izvršeno. To je ideja“, dodaje Bećirović.

Spremnost na saradnju

Evropski nalog za hapšenje ne može se primijeniti na zemlje jugoistočne Evrope, odnosno zemlje Balkana, pa bi od velike važnosti bilo da inicijativa predsjednika Josipovića urodi plodom.

„Da dobijemo neku vrstu Balkanskog naloga za hapšenje koji će umnogome olakšati i procesuiranje teških krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije ali i ratnih zločina“, kaže Bećirević.

Naš sagovornik smatra da bi prihvatanje ove inicijative predstavljalo najznačajaniji iskorak od prestanka ratova na Balkanu do danas.

Balkanski nalog za hapšenje važio bi, kao i evropski, ne samo za organizovani kriminal već i za ratne zločine.

“U EU, posijle genocida u Ruandi 1994. godine, sastavni dio evropske legislative su i mehanizmi koji važe za procesuiranje ratnih zločina. Tako da bi oni morali biti sastavni dio i Balkanskog naloga“, smatra Bećirović.

U balkanskim zemljama na različite načine je regulisana ekstradicija. BIH i Crna Gora po Ustavu ne mogu da izruče svoje građane, Srbija je prva u regionu promijenila takvo ustavno ograničenje, a Hrvatska je to učinila prošle sedmice.

Međusobne bilateralne sporazume o ekstradiciji su najavile Hrvatska i Srbija, Beograd i Sarajevo imaju od početka ove godine sporazum ali ne o ekstradiciji već o ustupanju dokaza i izdržavanju kazni osuđenika. Ako se usvoji inicijativa hrvatskog predsjednika, mogao bi da nestane još jedan raj za kriminalce sa evropske mape.

slobodnaevropa.org/radiosarajevo.ba