Ništa više neće biti isto: Predložene izmjene u Sloveniji utjecat će na hiljade radnika iz BiH

Rok za provedbu posebnog postupka za ubrzano zapošljavanje stranaca u Sloveniji istječe 31. oktobra, što postavlja pitanje kakvi će se uvjeti primjenjivati ​​na poslodavce nakon tog datuma. Ovaj postupak omogućio je brže zapošljavanje stranaca u 31 deficitarnom zanimanju (vozači kamiona, građevinski radnici, električari, strojarski inženjeri, kuhari, konobari, recepcionari u hotelima, programeri, farmaceuti, mesari, mehaničari, njegovatelji, medicinske sestre, liječnici specijalisti, fizioterapeuti i šumari), bez prethodne provjere postoji li odgovarajući kandidat među nezaposlenima u Sloveniji.

Istovremeno, slovenska vlada pripremila je nacrte izmjena Zakona o strancima i Zakona o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca, kojima se predlaže značajno pooštravanje uvjeta za boravak, rad i spajanje porodica građana zemalja izvan Europske unije.

 Obje teme posebno su važne za građane Bosne i Hercegovine, koji čine jednu od najvećih skupina stranih radnika u Sloveniji. Dok istek ubrzanog postupka postavlja pitanje načina i brzine budućeg zapošljavanja, predložene zakonske izmjene mogle bi nametnuti dodatne obveze radnicima koji već borave u Sloveniji, kao i onima koji tek planiraju otići, piše Buka.com.

Trending

Ništa više neće biti isto: Predložene izmjene u Sloveniji utjecat će na hiljade radnika iz BiH

Spajanje porodica i viši dohodovni prag za boravak

Jedna od najznačajnijih predloženih promjena odnosi se na spajanje porodica. Prema prijedlogu, razdoblje legalnog boravka potrebno za ostvarivanje ovog prava produljilo bi se s jedne na tri godine. Predložene izmjene uključuju i strože jezične zahtjeve. Za produženje privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji bilo bi obavezno znanje slovenskog jezika na razini A2, dok bi za dobivanje dozvole za stalni boravak bila potrebna razina B1. Istovremeno, država bi smanjila finansiranje tečajeva slovenskog jezika. Umjesto da u potpunosti pokriva troškove, država bi snosila 60 posto, dok bi preostalih 40 posto plaćali sami polaznici.

 Povećao bi se i opći zahtjev u vezi s dovoljnim sredstvima za uzdržavanje državljana trećih zemalja. Osnovna minimalna plaća od 507,43 eura pomnožila bi se s faktorom 1,4, čime bi prag iznosio 710,40 eura. Tijekom javne rasprave razmatrana je i stroža opcija, koja zahtijeva dvostruki osnovni iznos, tj. 1.014,86 eura. Priloženi nacrt izmjena Zakona o radu predviđa uvođenje rada putem agencija za zapošljavanje stranaca, uz obvezu da radnik ostane vezan za prvog poslodavca najmanje šest mjeseci.

Prije oko 22h

Njemačka pooštrava test jezika: Nova pravila mogla bi otežati put do stalnog boravka i državljanstva

Kritike organizacija koje podržavaju strane radnike

Predložene promjene izazvale su reakcije organizacija koje se bave pravima stranih radnika i zaštitom ljudskih prava. Goran Lukić iz Delavske svetovalnice, organizacije koja pruža pravnu i praktičnu pomoć radnicima u Sloveniji, oštro je kritizirao predložene izmjene zakona. Lukić upozorava da nove mjere radnike promatraju isključivo kao puku radnu snagu, bez poštovanja njihovih osnovnih ljudskih i obiteljskih prava. Posebno je naglasio da je produljenje roka za spajanje obitelji s jedne na tri godine izravan udarac radničkim obiteljima i procesu njihove integracije. Osim toga, izrazio je zabrinutost zbog pravila o šestomjesečnom vezanju radnika za prvog poslodavca, navodeći da takvo rješenje stvara opasan teren za ucjenu, iskorištavanje i daljnju zlouporabu radničkih prava.

 Predstavnici nevladinih organizacija, uključujući Veleposlanstvo Rog i Pravni centar za zaštitu ljudskih prava i okoliša (PIC), također su upozorili na moguće posljedice za obiteljski život i integraciju stranaca. Njihovi prigovori odnose se na pitanje mogu li stroži uvjeti otežati ostanak obitelji u Sloveniji i povećati vjerojatnost da će neki radnici napustiti zemlju.

Poslodavci podijeljeni oko novih mjera

Predložene promjene izazvale su i pomiješane reakcije među predstavnicima slovenske ekonomije. Gospodarska komora Slovenije (GZS) upozorava da bi dodatne prepreke dolasku i zadržavanju stranih radnika mogle pogoršati nedostatak radne snage, otežati poslovanje tvrtki i smanjiti konkurentnost slovenske ekonomije. S druge strane, Obrtničko-poduzetnička komora Slovenije (OZS) podržala je neke od predloženih mjera, objasnivši da je potrebno spriječiti zloupotrebu sistema, piše Buka.

Slovenija važna destinacija za radnike iz BiH

Slovenija je godinama jedna od najvažnijih destinacija za građane Bosne i Hercegovine koji odlaze na rad u inozemstvo. Veće plaće, geografska blizina i mogućnost dugoročnog zaposlenja čine je privlačnom za tisuće radnika iz BiH. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH navedenim u dostavljenoj statistici, tokom prvih šest mjeseci 2026. godine 5.201 državljanin BiH pronašao je zaposlenje u Sloveniji putem službenog posredovanja.

Ako se predložene mjere usvoje u ovom obliku, građani BiH koji planiraju ići raditi u Sloveniju morat će pažljivije planirati troškove života, spajanje porodica i ispunjavanje uvjeta za produljenje boravka. Stroži zahtjevi mogli bi utjecati i na odluke radnika koji razmatraju druge europske zemlje kao odredišta za zapošljavanje i dugoročni život.