Ivo Josipović: 21. stoljeće kao vrijeme mira i raskusuravanja starih računa

Stota godišnjica od početka Prvog svjetskog rata komemorirana je u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) uz prisustvo predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i visokih političkih dužnosnika. Govornici su naglasili kako je Prvi svjetski rat u zajedničkoj negativnoj memoriji svih europskih naroda te da je Drugi svjetski rat bio samo njegov nastavak, javio je dopisnik Anadolu Agency (AA).

Prvi svjetski rat, često nazivan i Veliki rat, odnio je 17 miliona žrtava, od čega sedam miliona civilnih, 20 miliona ljudi u tom ratu je ranjeno ili osakaćeno, nastale su nemjerljive materijalne štete, pri čemu su se raspala i četiri velika carstva. Ratovi, nažalost, nikada ne umiru i njihove posljedice prate generacije, poručeno je na skupu u HDA-u.

Predsjednik Ivo Josipović izjavio je kako se ova obljetnica obilježava u cijeloj Europi i kako je Prvi svjetski rat jedan od najznačajnijih događaja svjetske povijesti koji je značajno odredio sudbinu svijeta, pa i sudbinu Hrvatske.

Josipović je istaknuo kako su nakon njega samoodređenjem nastajale nacionalne države kao posljedica raspada velikih carstava, te da su malobrojne heterogene državne cjeline nastale nakon tog rata bile okidač za ponovni svjetski sukob i druge ratove.

Prvi svjetski rat nije proizveo samo žrtve i razaranja, nego neke novine u poimanju države te u pravima i odgovornostima političara, tako da se nakon rata prvi put sudilo za ratne zločine, rekao je Josipović i poručio da je tada nastao začetak međunarodnog prava.

„Spominjanje hrvatskog imena u prvoj kratkotrajnoj državi koja je nastala, pa i u prvoj fazi nove kraljevine koja je nastala, značilo je zapravo priznanje hrvatskog državnog prava i priznavanje identiteta hrvatstva u državi nekih Slavena“, rekao je Josipović i dodao kako su postojale i naivnosti i pogrešne odluke te istaknuo opasnost ideja o supremaciji jednog naroda nad drugima i ekstremnog nacionalizma.

Josipović je izrazio nadu kako će 21. stoljeće biti vrijeme mira, a ne vrijeme „raskusuravanja starih računa“.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić istaknula je kako su u ovu obljetnicu upisane mnoge sjene civilnih i vojnih žrtava te kako je nužno digitalizirati i popisati sve žrtve Velikoga rata te im obilježiti grobove. Violić je istaknula činjenicu da je na svijetu upravo 50 miliona izbjeglih i prognanih uslijed ratnih zbivanja zbog „političke, vjerske i nacionalne netolerancije“. Violić je upozorila kako se Veliki rat dogodio uslijed mnogo sitnih žarišta te da na to treba obratiti pažnju i danas.

„Ratni sukob koji nije istražen i čije posljedice nisu javno prezentirane prijeti svojim ponavljanjem“, istaknuo je ministar branitelja Predrag Matić kao izaslanik predsjednika Vlade i naglasio da bi ovo obilježavanje stote obljetnice rata trebao biti još jedan globalni apel za mir.

Sutra i prekosutra se stogodišnjica Prvog svjetskog rata obilježava u Sarajevu pod imenom „Stoljeće mira nakon stoljeća rata“.