Ilija Jurišić u Beogradu: Vjerujem da sud neće dozvoliti da strada potpuno nevin čovjek (FOTO)

Optuženi za ratni zločin Ilija Jurišić, koji je nepravosnažno osuđen na 12 godina zatvora zbog sukoba tokom izlaska kolone vozila tadašnje Jugoslavenske narodne armije iz Tuzle u maju 1992. godine, rekao je danas na javnoj sjednici u Apelacionom sudu u Beogradu, kako vjeruje da Apelacioni sud neće dozvoliti da strada potpuno nevin čovjek, javlja Anadolu Agency.

Jurišić je, na javnoj sjednici u Apelacionom sudu u Beogradu, pred Vijećem za ratne zločine, gdje je otvoren pretres po žalbi odbrane na prvostepenu presudu, složivši se s odbranom svojih branitelja, zatražio oslobađajuću presudu.

„Hoću da vjerujem u pravdu, stručnost, nepristrasnost Apelacionog suda u Beogradu i da Apelacioni sud neće dozvoliti da strada potpuno nevin čovjek“, rekao je Jurišić upitan od predsjedavajuće sudskog vijeća Sonje Manojlović da li se slaže s odbranom koju su iznijeli njegovi advokati Đorđe i Vanja Dozet. On je sudijama predočio da je pod stalnim ljekarskim nadzorom i da je došao u Beograd na vlastiti rizik.

Odbrana Ilije Jurišića je ocijenila da u dosadašnjem, prvostepenom, postupku nije bilo fer, pravičnog i suđenja u razumnom roku.

Advokat Đorđe Dozet je naveo da se tužilaštvo tokom postupka bavilo historijom i politikom, dok se u postupku mora utvrditi lična krivična odgovornost i uloga Ilije Jurišiča na dan 15. maj 1992. godine.

Dozet je, s obzirom na to da je u navodima presude prema kojoj je dokazano da je Jurišić znao da će kolona biti napadnuta, upitao: "Čak i ako postoji nekakav sporazum između BiH i SR Jugoslavije, garnizona i grada Tuzle ili komandanta kasarne i CJ bezbjednosti Tuzle, kakve to veze ima s Ilijom Jurišićem?"

„Da li on u bilo kom segmentu učestvuje, u kom tom dijelu čini uzročno-posljedične veze s nastalim posljedicama? Da li je Ilija Jurišić tog dana bilo šta naredio“, upitao je Dozet, iznoseći odbranu za Jurišića koja se odnosila na odgovornost u njegovoj direktnoj povezanosti s napadom na kolonu JNA kada je obavljao funkciju dežurnog u operativnom štabu policije u Tuzli i radiovezom prenio naredbu „na vatru odgovoriti vatrom“.

Naredba izdata nakon početka sukoba

U prilog toj tvrdnji odbrana je sudu predočila iskaz tadašnjeg načelnika operativnog štaba tuzlanske policije Mehe Bajrića koji, kako je rekao, ne bježi od forme rečenice „na vatru odgovoriti vatrom“.  

„Naredba nema nikakve veze s početkom, trajanjem i okončanjem pucnjeve“, naveo je branilac Dozet pozivajući se na dokaze prema kojima je prenesena naredba izrečena nakon početka sukoba na Brčanskoj Malti.  

Jurišićevi branioci su imali primjedbe što je sud prihvatio iskaze nekih svjedoka samo u onom dijelu koji se tiču optužbe.

Tužilac Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu Milan Petrović je ponovio stav da ostaje pri presudi od 12 godina zatvora za Jurišića. On je kratko odgovarao na žalbu odbrane. Prema njegovim riječima, kolona 92. MTRB JNA nije mogla očekivati napad, s obzirom na to da je dan ranije bataljon vojnika izašao iz kasarne te da je vojska iz te iste kasarne pomagala prilikom ranije rudarske nesreće u Tuzli.

Po izlasku iz suda, Jurišićev branilac Đorđe Dozet je ocijenio da je Vijeće Apelacionog suda korektno odradilo posao i izrazio očekivanje da će sud donijeti odluku već naredne sedmice.

„Tužilac, da je uvjeren da smo mi u pravu, odustao bi od gonjenja“, rekao je Dozet novinarima.

Tužilaštvo treba da je jednaka stranka u postupku

Na pitanje kako komentira stav tužioca tokom današnjeg izlaganja da „tužilaštvo deli zajednički zadatak sa sudom “, Dozet je istaknuo da ne postoji zajednički stav tužilaštva i suda.

„Jednom za svagda mora biti jasno da je tužilaštvo jednaka stranka u postupku“, kazao je advokat.

Javni dio sjednice u postupku poznatijem kao „Tuzlanska kolona“ danas je završen, a Apelacioni sud više nema mogućnost vraćati predmet na niže sudove, nego bi Sudsko vijeće trebalo nakon provedene javne rasprave u zakonskom roku saopćiti presudu, a druga mogućnost je ponovno otvaranje rasprave i analiziranje dokaza.

Na početku današnjeg ročišta, sudija izvjestilac Omer Hadžiomerović, član Vijeća, čitajući dosadašnje presude je rekao da je odbrana osmišljena s ciljem izbjegavanja Jurišićeve odgovornosti za dešavanja od 15. maja 1992. godine, kada je vojska bivše Jugoslavenske narodne armije trebala mirno napustiti kasarnu "Husinska buna" i grad.

Tom prilikom došlo je do sukoba između vojske i, kako su to tužioci naveli, "muslimansko-bošnjačke i hrvatske policije, kada je više osoba poginulo i povrijeđeno".

U presudi se navodi da je Sud uvažio nalaz vještaka, koji je ocijenio da su policijske jedinice pripremile napad na kolonu kamiona u kojima su se nalazili vojnici, a nisu bile raspoređene da zaštite vojsku pri izlasku sa teritorije Bosne i Hercegovine. Nije prihvaćena odbrana da je Jurišić samo prenio naređenje Mehmeda Meše Bajrića da se na vatru odgovori vatrom.

Jurišić je prvostepeno osuđen za ratni zločin i upotrebu nedozvoljenih sredstava, kada je kolona tadašnje Jugoslavenske narodne armije, 15. maja 1992. godine napuštala Tuzlu, a sukob se dogodio u naselju Brčanska Malta.

Iljija Jurišić je uhapšen u maju 2007. godine na beogradskom Aerodromu "Nikola Tesla", pritvor mu je ukinu u oktobru 2010. godine. Viši sud u Beogradu osudio ga je na 12 godina zatvora 2. decembra 2013. godine.

U ponovljenom postupku, izricanjem druge prvostepene presude Jurišiću, odbrana je tražila oslobađanje, dok je Tužilaštvo za ratne zločine tražilo kaznu od 15 godina zatvora. Prvu prvostepenu presudu Jurišiću, koja je također iznosila 12 godina zatvora, ukinuo je Apelacioni sud 2010. godine, naloživši ponavljanje postupka suđenja s novim sudskim vijećem.