I hrvatski državljani iz BiH će morati odraditi vojni rok: Otkriveni uvjeti
Nakon što je Australija izdala upozorenje svojim državljanima s dvojnim državljanstvom da je Hrvatska ponovo uvela obavezni vojni rok, iz MORH-a su za Tportal.hr objasnili što to znači za hrvatske državljane koji već godinama žive izvan Hrvatske.
Mladići s dvojnim australsko-hrvatskim državljanstvom mogli bi uskoro primiti poziv za služenje vojnog roka, upozorio je news.com.au, pozivajući se na australsko Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine. Slična situacija, pišu neki portali u regiji, dogodit će se i u Bosni i Hercegovini, što je mnoge koji imaju hrvatsko državljanstvo, a ne žive u Hrvatskoj zabrinulo.
Iako su se mnogi pitali odnosi li se obavezni vojni rok na njih, iako ne žive u Hrvatskoj, u MORH-u su za Tportal.hr jasno odgovorili: "Osoba koja posjeduje državljanstvo Republike Hrvatske, neovisno u kojoj državi se nalazi, vojni je obaveznik."
Dubravko Barbarić za Radiosarajevo.ba: Želja nam je da se vratimo u Skenderiju, ali...
U MORH-u, na upit Tportal.hr, podsjećaju da je, prema novom Zakonu o odbrani, vojna obaveza dužnost je svih za to sposobnih državljana Republike, a nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života.
"Novačka obaveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života i traje do stupanja na temeljno vojno osposobljavanje ili civilnu službu, odnosno isteka 30 godina života ili do prestanka vojne obveze u skladu s odredbama Zakona. Vojni obaveznik podliježe novačkoj obavezi i obavezi temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i obavezi služenja u rezervnom sistemu dok žena vojna obaveznica ne podliježe novačkoj obavezi, ali može dobrovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje i služiti u rezervnom sistemu Oružanih snaga RH", podsjećaju iz MORH-a.
Sabor izglasao: Hrvatska uvodi obavezan vojni rok
Obaveze vojne obuke mogu se osloboditi mladići koji su ocijenjeni nesposobnima, koji su se najmanje dvije godine obrazovali za kadeta temeljem ugovora s MORH-om, koji osim hrvatskog imaju i strano državljanstvo te su regulirali obavezu vojnog osposobljavanja u inozemstvu, polaznici policijske škole MUP-a, službenici pravosudne policije ili zaređeni svećenici, đakoni, redovnici.
Što se tiče onih koji su hrvatsko državljanstvo stekli po roditeljima ili uz hrvatsko imaju i neko strano državljanstvo, vojnog roka će biti oslobođeni samo ako su u drugoj državi odradili obavezni vojni rok ili civilnu službu, jasni su u MORH-u.
"Temeljnog vojnog osposobljavanja, između ostalog, oslobađa se novak koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem ako je u državi čiji je bio državljanin regulirao obavezu vojnog osposobljavanja (u toj je državi, dakle, odslužio obvezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu. Također, temeljnog vojnog osposobljavanja oslobađa se novak koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obavezu vojnog osposobljavanja (u toj državi, dakle, odslužio obvezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu", kažu u MORH-u.
Vojna obaveza državljaninu Republike Hrvatske, dodaju, prestaje na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina života (muškarac) odnosno 50 godina života (žena), ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu ili na temelju otpusta iz hrvatskog državljanstva.
Drugim riječima, svi koji žive van Hrvatske, imaju hrvatsko državljanstvo i nisu odslužili vojni rok u toj državi, morat će se javiti u ministarstva.
"Novak koji boravi u inozemstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao boraviti u inozemstvo prije nastanka novačke obaveze dužan je u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina života prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske radi uvođenja u vojnu evidenciju. Novak koji boravi u inozemstvu i koji iz bilo kojeg razloga nije uveden u vojnu evidenciju u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti se nadležnoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske najkasnije do navršenih 29 godina života. Novak može boraviti u inozemstvu do 30. juna kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života, a nakon toga se u roku od 30 dana mora javiti nadležnom područnom odjelu za poslove odbrane", poručuju iz MORH-a.
U MORH-u, doduše, ne pojašnjavaju kako će, na neki način, "utjerivati dug", odnosno natjerati one koji žive u inozemstvu da se prijave ministarstvima. No barem je zakon jasan po pitanju kazne ako to ne učine.
"Novčanom kaznom od 250 (488,97 KM) do 1.320 eura (2.581 KM) kaznit će se za prekršaj osoba ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za sudjelovanje u vojnoj obvezi, pozivu za sudjelovanje u temeljnom vojnom osposobljavanju ili ako bez opravdanog razloga ne dođe na obavljanje civilne službe te ako je bez opravdanog razloga napusti", stoji u zakonu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.