Hrvatska: Vjeruju u Boga, ali ne i u Crkvu

Sukob Katoličke crkve i Vlade Hrvatske oko zdravstvenog odgoja u školama, koji je kulminirao uoči Božića, nastavlja se, javlja je dopisnik agencije Anadolija (AA).

Neki su hrvatski politički analitičari ocijenili da je riječ o pokušaju Katoličke crkve da nametne svoj utjecaj u društvu, koji je ozbiljno narušen nakon što je na rezultatima popisa stanovništva objelodanjeno da u Hrvatskoj živi 206.000 katolika manje nego 2001. godine.

Ostale vjerske zajednice suzdržane su u pogledu ove debate, ali načelno daju potporu Crkvi. Ta potpora se sastoji od izjava podrške istaknutih pojedinaca ostalih vjerskih zajednica, ali ne i samih institucija. Najavljeno je tako da će se 10. januara 2013, u Pravoslavnoj gimnaziji u Zagrebu održati zajednički skup svih vjerskih zajednica u Hrvatskoj na kojem će se razgovarati na temu odnosa prema zakonskim rješenjima protiv kojih se posljednjih dana gorljivo bori Crkva.
 
Crkva se, po nekima, boji daljeg opadanja broja vjernika te je poduzela žustre mjere da svojim vjernicima pokaže da itekako vodi brigu o svim njihovim potrebama. Možda je upravo to razlog zašto su ostale vjerske zajednice suzdržane, ne želeći narušavati svoj dobar odnos s hrvatskim vlastima.
 
Na pitanja etičkih i moralnih kategorija, vjerske zajednice često zauzimaju identičan stav. Riječ je o pitanjima eutanazije, umjetne oplodnje, abortusa, istospolnih brakova... dakle, o kontroverznim pitanjima u društvu kojih ima podosta. Na koji način će se usuglasiti oko zdravstvenog odgoja, pokazat će se uskoro.
 
Zdravstveni odgoj: Pismo nastavnice učeniku

Također, boje se i politizacije čitavog slučaja koji je iznjedrio vrlo oštre tonove iz Crkve, s jedne, i vladajuće koalicije predvođene Socijaldemokratskom partijom (SDP) Hrvatske, s druge strane. Naime, političari, poput oporbenog čelnika HDZ-a Tomislava Karamarka, u svojim izjavama ističu jasnu potporu Crkvi. Dakako, odmah naglašavaju da postojeću vlast treba „što prije skinuti s vlasti“.

U međuvremenu. hrvatski mediji rade razna istraživanja koja podrazumijevanju statističke podatke o broju vjernika, odlascima ili neodlascima u crkvu i slično. Zadnje takvo istraživanje obavila je agencija Mediana, na reprezentativnom uzorku od 1.000 punoljetnih građana, razvrstanih po spolu, dobi, obrazovanju i županijama.
 
Rezultati govore da svaki treći stanovnik Hrvatske, njih 34,8 posto, u posljednjih godinu dana gotovo nikada nije posjetio crkvu, džamiju ili neku drugu bogomolju. Njih 24,5 posto nije se gotovo nijednom pomolilo Bogu. Rezultate je u Jutarnjem listu komentirao ugledni novinar Inoslav Bešker. On je  ocijenio da se Bogu redovito moli gotovo 30 posto stanovnika, a u bogomolju ih gotovo redovito ide tek 17,3 posto.


 
Prema statistikama, u Hrvatskoj živi 15 posto onih koji se često Bogu mole, a onih koji podjednako često ulaze u crkvu ili džamiju ili sinagogu je manje od 13 posto.
 
„Zbrojimo li te tri kategorije - usrdne, učestale, osrednje - ustanovit ćemo da 47,1 posto stanovnika Hrvatske, dakle manje od polovine, odlazi u crkvu ili inu bogomolju češće nego veoma rijetko - a da ih čak 63,6 posto, gotovo dvije trećine, osjeća potrebu obratiti se svome Bogu molitvom podjednako često. Ta razlika, taj zazor od 16,5 posto zahtijeva objašnjenje. On pokazuje da stanovnici Hrvatske u znatnoj većini imaju intimnu potrebu dijaloga s Bogom, kakvim ga poimaju, jer je molitva uvriježen, standardiziran razgovor s Bogom, utjecanje Njegovu autoritetu za savjet, pomoć, potporu, izlaz iz dileme.

Vjernici i danas, kao i prije 100 godina (kako su mi stigli reći neki koji su tada vjerovali), vjeruju u Boga, ali ne i u Crkvu, kler, 'pope' (kako se kaže u mom zavičaju)“, ustvrđuje Bešker.