Hrvatska protiv podizanja ograda na granicama

 Hrvatska je protiv podizanja ograda na granicama, izjavila je u subotu u Luxembourgu hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić reagirajući na mađarske najave eventualne gradnje ograde i prema Hrvatskoj ako iz nje krene migrantski val, javlja Fena.

Pusić, koja je u Luxembourgu sudjelovala na dvodnevnom neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja EU-a na kojem je dominirala migrantska kriza, komentirala je na upit novinara izjavu mađarskog premijera Viktora Orbana koji je kao mogućnost spomenuo podizanje zaštitne ograde na granici s Hrvatskom ako i od tamo krene veći broj migranata i izbjeglica. 

"Mi smo apsolutno protiv podizanja žica. Svaka zemlja ima pravo odlučiti što hoće i zatvoriti se kako hoće, ali Hrvatska se sigurno neće zatvarati u žicu. Što se mađarske najave tiče, koliko ja to razumijem to je zasad samo ideja koja bi se realizirala ako migranti krenu i preko te granice, a to u ovom trenutku nije na dnevnom redu", rekla je Pusić. 

Europska unija pokušava dogovoriti sveobuhvatan pristup prema migrantskoj krizi, koji bi uključio i usku suradnju sa zemljama koje nisu članice EU-a, ali su kandidati za članstvo poput Turske, Makedonije i Srbije, rekla je Pusić. 

"Treba razlikovati zemlje tranzita preko kojih izbjeglice samo prolaze i konačnog cilja izbjeglica jer njih veliki broj želi doći u Njemačku, Švedsku i druge skandinavske zemlje. Bez obzira na izbjegličku krizu u Mađarskoj i nekim drugim zemljama to nisu zemlje u kojima izbjeglice žele ostati i EU će se morati baviti tim problemom i staviti ga na dnevni red", rekla je Pusić.

Rekla je da su ministri pokušavali utvrditi i u kojoj je mjeri u aktualnoj krizi riječ o ekonomskim migrantima, a u kojoj o izbjeglicama te da prevladava stajalište da Europu u ovom trenutku prije svega pogađa izbjeglička kriza. 

Ministrica je istaknula da Hrvatska sudjeluje u podjeli odgovornosti, uključujući i slanje dva broda koji spašavaju izbjeglice u Mediteranu i da je u prvoj podjeli odgovornosti za zbrinjavanje prihvatila primiti 550 ljudi, što je više nego što bi joj pripadalo s obzirom na njezinu veličinu i ekonomsku snagu. 

"Međutim, činjenica je da naprosto veliki broj ljudi ne vidi veliki broj zemalja članica EU-a kao svoju konačnu destinaciju, ne vide tu svoju budućnost, nego se žele domoći nekoliko zemalja, tri ili četiri. Sada je pitanje kako u tom kontektsu podijeliti odgovornost", rekla je Pusić. 

Dodala je da su Njemačka, Italija i Francuska ponudile jednu platformu, koja je za Hrvatsku posve prihvatljiva, a ta platforma bila bi prvi korak u razvojusveobuhvatne politike prema izbjeglicama.