Hrvatska poslala spiskove optuženih za ratne zločine

Državno tužilaštvo Hrvatske (DORH) poslalo je Ambasadi i konzularnim predstavništvima ove zemlje u BiH spiskove građana protiv kojih se vodi krivični postupak za počinjene ratne zločine na teritoriji Hrvatske, potvrđeno je "Nezavisnim novinama" u ovoj instituciji.

"Osobe koje misle ili sumnjaju da bi protiv njih mogao da se vodi postupak na slobodi mogu doći u Hrvatsku ambasadu i provjeriti da li se nalaze na tom popisu ili ne", rekla je portparol DORH-a Martina Mihordin.

Ona je naglasila da se javnost ne može obavijestiti o sadržini ovih spiskova, ali da svi zainteresovani mogu doći u Ambasadu ili konzularno predstavništvo Hrvatske u BiH i provjeriti da li su na popisu.

"Građani koji su nekada živjeli u Hrvatskoj mogu provjeriti da li je protiv njih pokrenut postupak ili je u toku. Na spiskovima su osobe protiv kojih je pokrenut ili protiv kojih se vodi postupak", navela je Mihordinova, dodavši da nije riječ o optužnicama nego o "postupcima".

Ona je dodala da u ovom trenutku ne može reći koliko se građana iz BiH nalazi na tom spisku.

U Ambasadi Hrvatske u Sarajevu rečeno je da se tamo trenutno ne nalaze nikakvi spiskovi u vezi ovog slučaja, te da ovu instituciju do sada niko nije obavijestio o predmetima koje spominje DORH.

"Moguće je da je problem u diplomatskim kanalima ili pošti, da ona još nije stigla jer joj svakako treba malo vremena da dođe", rečeno je u hrvatskoj Ambasadi.

Ni u konzularnim predstavništvima Hrvatske u BiH nisu čuli za ove spiskove, dok je u Tužilaštvu BiH rečeno da je ovaj predmet za njih nepoznanica, te da nikakvo obavještenje ili dokument do sada nisu primili.

Advokat Miroslav Mikeš ocijenio je ovaj potez hrvatskog tužilaštva kao pozitivan, dodavši da su upravo predstavnici srpskog naroda insistirali da se jednom objelodani koja se lica nalaze u svojstvu osumnjičenog i svojstvu osuđenog, da bi se kao takvi imali pravo braniti i angažovati advokata.

"Ovo jeste neuobičajena pravna procedura, ali će sigurno puno koristiti jer će ljude koji nisu krivi spasiti eventualnog maltretiranja. Bilo je slučajeva, na primjer u Gradišci, da čovjeka nađu u kompjuteru i da ga zatvore po pola godine ili godinu i na kraju se utvrdi da nije kriv ili da je greška u imenu", naveo je Mikeš.

nezvisne novine/radiosarajevo.ba