HDZ i DP su došli do konsenzusa: Ko će na koga više uticati?

Hrvatska demokratska zajednica i Domovinski pokret našli su zajednički jezik oko buduće koalicije na vlasti i sastavljanja nove Vlade RH.

Vijest je to koja se iščekuje posljednje tri sedmice od parlamentarnih izbora sredinom maja uglavnom se činilo da sve ide baš u smjeru dogovora navedene dvije stranke, s izuzetkom par odmetnika.

Ostatak potrebnih glasova za saborsku većinu će ipak ta koalicija namaknuti iz redova nacionalno-manjinskih zastupnika. Pritom nije do kraja jasno kakav će biti položaj manjina koje ostaju dio jedinstvenog kluba u saboru, ako su takvi detalji uopće već definirani.

Trending

Uživo iz Zagreba s utakmice kvalifikacija za Eurobasket: Hrvatska - Bosna i Hercegovina 50:48

Oni u vezi s diobom glavnog izbornog plijena svakako jesu: DP-u će pripasti tri ministarstva, a od toga dva koja će se tek osnovati. Ono postojeće jest Ministarstvo poljoprivrede, dok bi novo trebala biti Ministarstvo demografije, koje će nastati iz sadašnjeg Centralnog državnog ureda za demografiju.

Također, sadašnje Ministarstvo gospodarstva bi se podijelilo na dvoje, i sudeći po ranijim nagovještajima HDZ bi pod svojom kontrolom zadržalo energetiku. To je naročito značajan aspekt s obzirom na općepoznatu činjenicu da je DP podupret kapitalom iz energetskog tj. plinarskog biznisa.

Koordinirana (o)pozicija manjinskih zastupnika

"Jasno je pritom da bi povoljnije bilo, za stabilnost vlasti i određenih već postignutih tokova, da je vlada umjesto ovakvoga nečeg određena suradnjom manjih opcija koje su bliže najjačoj stranci, a ona se već dva izborna ciklusa primicala centru", mišljenja je politolog Davor Gjenero.

Posrijedi je bojazan, česta u hrvatskoj javnosti, da bi DP-ova izrazito desničarska orijentacija mogla povući HDZ natrag u tu stranu, a gdje je nekoć i sam bio. Osim toga, nerijetka je pretpostavka da bi stanovita ideološka razlika ako je doista tako izražena mogla sama po sebi destabilizirati državno vodstvo i državu.

"U istom pogledu je šteta da u koaliciji neće sudjelovati svi manjinski predstavnici, jer DP tamo ne želi Srbe", napominje Gjenero, ali ovo je, ako ćemo pravo, najmanje loše rješenje od onih koja su uopće bila realna, prema izbornim rezultatima.

Naravno, pod uvjetom da koalicija HDZ-DP zaista osigura neku stabilnost, spriječi pretjeranu radikalizaciju, npr. oštriji pomak udesno. S druge strane, žalim pomalo za manjincima 'u kompletu', koliko god neki ne podnosili manjinsku političku reprezentativnost generalno, zato što su im se zastupnici pokazali u mnogočem superiorni većini svih drugih zastupnika."

Ovaj politički analitičar uvjerenja je da će manjinci ostati koordinirani, bez obzira na to što će se formalno podijeliti na saborsku poziciju i opoziciju. "U svakom slučaju, oni baš ulijevaju povjerenje, jer su se stalno držali racionalno i odgovorno. Nadalje, važno je da resori kulture i unutarnjih poslova nisu pripali DP-u, kao što je on to želio. Ipak je ta stranka previše desničarski nastrojena, i to bi u značajnoj mjeri pojačalo ukupni stres u Hrvatskoj. U tome je premijer Andrej Plenković očito zaštitio svoje dosadašnje politike, što god o njima netko mislio", rekao je Davor Gjenero za DW.

Odmjeravanje ususret lokalnim izborima dogodine

Na pitanje koliki rok trajanja daje novoj koaliciji i njezinoj vlasti puni mandat ili prijevremene izbore u nekom trenu, Gjenero odgovara da je prerano to reći. "Pričekajmo barem do lokalnih izbora dogodine", kaže on, "jer mi se ne čini da će ovo biti sasvim kratkotrajna vlada poput one Tima Oreškovića iz 2016. godine. Nije toliko redikulozna, dok će nastavak priče ovisiti npr. o trajnosti homogenog stanja samog DP-a. Što se tiče HDZ-a, on mi izgleda riješen da nastavi gajiti dobre odnose s manjinama i manjim liberalnim opcijama kao i dosad. Plenković izgleda vrlo uvjerljivo pritom, bar zasad."

Gjenero povrh svega ne misli da aktualni predsjednik HDZ-a i Vlade RH gleda jednim okom prema nekoj poziciji u Bruxellesu, kao što se nerijetko komentariše u medijima. "Osim ako mu ne bi bila ponuđena baš pozicija predsjednika Europske komisije, jasno, ali to u ovom času ne izgleda jako vjerovatno. No zato možda ima istine u govorkanjima da se njegov glavni takmac u samom HDZ-u, aktualni ministar obrane Ivan Anušić, namjerava kandidovati na idućim predsjedničkim izborima. To bi značilo da se Plenkovićeva pozicija dodatno učvršćuje, ako se nešto novo ne dogodi u međuvremenu", zaključio je Davor Gjenero.

Viši interes privatnika u Domovinskom pokretu

Politički analitičar Jaroslav Pecnik, s kojim smo također zatim porazgovarali o tekućoj situaciji, razmišlja o pojedinim momentima ove teme unekoliko drukčije, novoj vladi ne daje puni mandat. "Nisam uvjeren da će izdržati toliko", rekao nam je on, "zato što su to ideološki, vjerojatno, dovoljno bliske stranke, ali su osobni animoziteti među njima preveliki. Bit će privremeno stišani, naravno, jer su vlast i moć preveliki mamci. No potom će se opet probuditi individualna stajališta. Plenković inzistira na jedinstvenoj politici i prevladavanju razlika, te ima dosta aduta za to. Ali nipošto nema sve."

Pecnik je svojedobno i sam bio političar, tačnije zastupnik Hrvatskih laburista u saboru, pa govori iz perspektive nekog ko je iz bližeg upoznao taj svijet. Ogradio nam se od izričite prognoze riječima da je nemoguće već sada znati kud realnost može povući te odnose unutar godine ili dvije-tri, ali neke indikatore navodno već imamo.

"Viši interes koji će održati HDZ i DP neko vrijeme na okupu, zove se Radić i Vujnovac", njegove su riječi. Dabome, posrijedi su Mario Radić, zamjenik predsjednika DP-a te plinarski biznismen, i Pavao Vujnovac, vlasnik Prvog plinarskog društva, blizak i Radiću i DP-u.

"Oni su možda računali s dolaskom na vlast već prije dvije godine, a u međuvremenu su se malo posložili i postali nešto efikasniji. Ovaj put HDZ nije mogao bez njih, iako vjerujem da Plenković nije nasretniji s tim rješenjem.

Morat će odustati od reforme HDZ-a koju je bio započeo u smjeru klasičnog desnog centra, jer je to sve i dalje vrlo fluidno. Puno ljudi u HDZ-u apsolutno dijeli rigidna nacionalistička stajališta DP-a. Sad je za Plenkovića u tom kontekstu donekle i sramotan kompromis s DP-om. Bit će zanimljivo svjedočiti kako će se tko ponašati kad dođe do prvih većih zapreka", naglasio je Jaroslav Pecnik.

Bolja varijanta partnerske diobe resora

Na pitanje hoće li više utjecati HDZ na DP ili obrnuto, ovaj naš sugovornik odgovara da će kratkoročno DP više utjecati na HDZ. Dugoročno, međutim, bit će po njemu obrnuto: "HDZ će pojesti DP ako bude imao dovoljno vremena, tj. čitav mandat. Tu je veći interes, novac i EU, veliki stranački sistem, a HDZ je po tome svakako broj jedan u RH."

Prema njegovu mišljenju, za Hrvatsku je i bolje tako nego obrnuto, s obzirom na DP-ove programske smjernice. Naravno, ako se one ozbiljno uzimaju u obzir, a ne kao nešto čime se poslužio vrh stranke da bi došao na vlast, dok mu je jedini istinski prioritet onaj poslovni.

"Recimo, bilo bi za Hrvatsku katastrofalno da su dobili resor kulture, ako se sjetimo onih bedastih ideja 'rekroatizacije' zemlje. U drugu ruku, ionako će sad imati vrlo široko polje djelovanja na raspolaganju. Kao što nisu dobili ni energetiku, ali Vujnovac ionako našu energetiku drži pod kontrolom, uzima najveći profit, pa ne bi ni bila tako velika razlika", tvrdi Pecnik.

U svakom slučaju, ipak ćemo malo počekati na prve znakove funkcioniranja koalicije pod pritiskom. Slijedi perspektivna turistička sezona koja je svakoj vlasti nešto kao "grace period", i tek onda možda poslovična vruća jesen, piše Deutsche Welle.