Grad u Hrvatskoj pred bankrotom, gradonačelnica priznala: 'Prijeti nam kolaps'

Građanima Korčule prijeti obustava odvoza smeća, finansiranja sportskih klubova i realizacije projekata. Na naplatu im je stiglo 40 godina staro potraživanje za oduzimanje zemljišta.

Šta o svemu misle Korčulani, provjerila je ekipa Dnevnika Nove TV.

Grad Korčula trebao bi porodici koja četiri decenije vodi sudsku bitku platiti 2,1 milion eura (4,11 miliona KM) plus 200.000 (391,160 KM) zateznih kamata. Traže odštetu za oduzimanje zemljišta u doba bivše države.

Trending

Mještani zabrinuti: Stijena i kamenje se ponovo odronili na putu u BiH. Saobraćaj blokiran

"Smatram da se to nije smjelo dogoditi. Korčula koja je biser našeg turizma svakako treba imati pomoć i cijela država se oko toga treba dogovoriti", smatra Mira.

"Mislim da je to nešto što je u biti nedopustivo u ovoj situaciji u državi, pogotovo kao Korčula koja je jedno od vodećih turističkih mjesta. U svakom slučaju samo to što ovisimo toliko o Gradu dovoljno govori o našoj socijalnoj poziciji kao mjesto koje zarađuje samo određeni dio godine", slaže se Diana.

Cijelu je priču u javnost pustila gradonačelnica Nika Silić Maroević. Kaže da bi sudska presuda mogla imati teške posljedice za grad i građane jer će zbog nje stati ugovoreni projekti vrijedni pet miliona eura (9,78 miliona KM).

"Prijeti nam, osim samog gubitka dva miliona eura, prijeti nam jako puno problema, tužbi i novih zaplijena. Čini nam se da nam se uzima budućnost, a sadašnjost stavlja na čekanje", rekla je gradonačelnica Silić Maroević.

Riječ je o zemljištu koje je 1983. Skupština općine Korčula dala na korištenje Hotelsko-turističkom poduzeću Korčula. Oni su tu napravili kamp Kalac. U međuvremenu je zemljište privatizirano, a danas se ovdje nalaze kamp i hotelski resort.

No u zemljišnim knjigama vlasnik zemlje je država koja od 2020. prima 80 posto naknade od privatne firme za korištenje zemljišta. Od te iste države Silić Maroević traži pomoć jer kaže, grad ne bi smio biti nositelj isplate za deposedaciju zemljišta.

"Zakon je jako nepravedan i grad Korčula se nalazi u nemogućoj situaciji jer je iznos za isplatu veći od polovice izvornog proračuna. Dakle mi to ne možemo platiti, mi ćemo biti ovršeni. Da bismo isplatu završili, morat ćemo rasprodavati svoju imovinu. Jedinice lokalne samouprave nisu zamišljene ni stvorene da bi plaćale grijehe prošlog sistema", upozorila je gradonačelnica.

Gradonačelnica tvrdi kako je cijela priča mogla davno završiti nagodbom, no njezin prethodnik, HDZ-ov Andrija Fabris to demantira.

"Nagodbe su se temeljile na procjeni za koju je drugostepeno tijelo utvrdilo da je rađeno po krivim zakonskim osnovama i ta takva, da smo postupili prema takvoj procjeni vjerovatno bih ja sada bio negdje drugo, iza rešetaka", rekao je bivši gradonačelnik Fabris.

Fabris smatra kako se aktuelna gradska vlast trebala aktivnije baviti ovim predmetom.

"Pokazalo se, nakon što je prvostepeno tijelo opet dobilo na odlučivanje, da je grad Korčula ne samo bio pasivan nego da nije zaštitio svoje građane", dodaje Fabris.

No građane neko zaštititi mora, bio to grad, kanton ili država, manje je bitno. Cilj je da se ne suoče s blokadom. Gradonačelnica kaže kako država zasad ne pronalazi propis prema kojem bi pomogli s isplatom, no dodaje, možda da ipak malo bolje potraže.