Koliko glasanje iz RS na izborima u Srbiji utječe na konačni ishod?

Kada se 25. oktobra otvore birališta u Srbiji, među onima koji glasaju bit će i građana sa dvojnim državljanstvom – Srbije i Bosne i Hercegovine, najviše njih među stanovnicima manjeg bosanskohercegovačkog entiteta RS.

To pravo je nesporno, jer je omogućeno sporazumom između Srbije i Bosne i Hercegovine koji su dogovorili tadašnji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) Vojislav Koštunica i tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, koje su činili Živko Radišić, Beriz Belkić i Jozo Križanović. Ugovor je potpisan u oktobru 2002. godine, a stupio je na snagu u maju 2003. godine.

Državljanstvo i pravo glasa, dakle, nisu sporni. Sporan je proces u kojem se odvija kampanja i sam tok glasanja, posebno na ovim izborima, piše DW.

Trending

Radiosarajevo.ba saznaje: Jalil Rasheed novi član Uprave Fudbalskog kluba Sarajevo

Ko glasa?

U konzularnim predstavništvima Srbije u BiH 2023. godine glasalo je 7.580 od 11.500 upisanih birača. Banja Luka je imala 821 glasača, Višegrad 893, Doboj 937, Trebinje 591, Zvornik 696, Lopare 569, a Rudo 409. Među njima su bili i Mostar (147) i Sarajevo (244). Iz Banje Luke su tada poručivali da su optužbe o "prekrajanju volje građana Srbije" besmislene. Najviše glasača bilo je u manjim mjestima uz Drinu i u istočnom dijelu RS (Višegrad, Rudo, Zvornik, Lopare), a ne u većim gradovima.

Prije oko 5h

Pred izbore u Srbiji eskalirao medijski rat: "Ovo je najprljavija kampanja do sada"

Za ove izbore, od ukupno 93 biračka mjesta u inostranstvu, njih 28 nalazi se u Bosni i Hercegovini. Dio opozicije i studentskog pokreta optužio je vlast da rasporedom birališta pokušava smanjiti učešće dijaspore. Izborna baza u Bosni i Hercegovini, sa – prema nepotvrđenim podacima – nešto više od 12 hiljada birača upisanih u birački spisak, teško tom brojkom može da utiče na rezultate izbora u Srbiji.

"Ako neko ima pravo, treba da ga iskoristi, ali deficit demokratije pogoršava pravo svih u ovom izbornom procesu", kaže Vehid Šehić, iz Koalicije "Pod lupom" koja prati izbore u BiH. On smatra da neće biti masovnog dovođenja glasača iz BiH u Srbiju, zbog prava koje mogu ostvariti i na biralištima u BiH.

Za ove izbore Republička izborna komisija Srbije, osim Konzulata Srbije u Banjoj Luci, odredila je još dva biračka mjesta u prostorijama Mtel-a u tom gradu.

Ko poziva?

Sumnju na cijeli proces glasanja dijaspore bacilo je telefonsko pozivanje građana koji imaju ličnu kartu Republike Srbije, a žive u RS, da je skeniraju kako bi mogli glasati na nekom od biračkih mjesta. Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) objavio je u septembru snimak koji, kako navode, "potvrđuje da je u Bosni i Hercegovini u toku akcija očitavanja ličnih karata radi glasanja na izborima u Srbiji".

"Zovem iz kancelarije Novo Goražde, za dvojna državljanstva. Trenutno radim teren u Višegradu, očitavam lične karte Republike Srbije za prijavu za glasanje ovdje u Višegradu. Bit će u srednjoj školi", objašnjava u telefonskom razgovoru izvjesna Verica, koja radi na "dvojnim državljanstvima", prenosi CRTA. Dobija odgovor potencijalnog birača sa dvojnim državljanstvom, da može doći kako bi očitala ličnu kartu.

Prije 1 dan

Vučić objavio novi predizborni spot: Leti u Škodi dok Fazlija pjeva 'Helikopter'

Iako ne spore pravo građana Bosne i Hercegovine sa srbijanskim državljanstvom da glasaju, sporno je, kažu, to što bi prijavu za glasanje u inostranstvu morao da izvrši birač lično, a ne nepoznato lice umjesto njega. Pogotovo ne prije nego što su izbori raspisani.

Milorad Dodik je u više navrata otvoreno podržao listu Aleksandra Vučića i rekao da je Vučićeva pobjeda izvjesna. To je došlo nakon što je SNSD slavio pobjedu na izborima u Bosni i Hercegovini. Po tonu poruke, to nije običan gest, nego poziv svojim biračima da znaju za koga da glasaju.

Ko šuti?

Studentska lista prvi put izlazi na izbore nakon dvije godine protesta i blokada. Odlučili su da kampanju prošire i na RS. Karavan je krenuo prošlog mjeseca, ali je prekinut zbog niza incidenata, a na kraju je zabranjeno i okupljanje u Banjoj Luci.

Ovo je druga zabrana policije u RS. Kao razlog je navedena sigurnosna procjena prema kojoj "postoji mogućnost narušavanja javnog reda i mira, organizovanog dolaska navijačkih i drugih grupa, ali i fizičkih napada na učesnike skupa".

"Mislim da je zabrana uslijedila iz čistog straha od Aleksandra Vučića i njegovog režima koji se proteže i u RS. Prošli put studente su maltretirali zato što nisu imali dozvolu, a sad kad je skup prijavljen nisu dobili dozvolu, jer bi dozvola okupljanja za Vučićev režim bila podrška studentima", kaže Aleksandar Žolja iz Kuće ljudskih prava Banja Luka. Dodaje da, ako nije postojala direktiva, onda se radilo o čistom strahu u policiji.

Na zabranu okupljanja reagovala je i studentska lista navodeći da nedjeljama pokušavaju da posjete svoj narod u RS i razgovaraju sa građanima. Navode da između njih stoje institucije, a ne granični prelazi, niti rijeka Drina.

Prije 3 dana

Snimak izazvao polemike: Ljudima isplaćivane dnevnice za predizborni skup SPS-a u Beogradskoj areni?

"Svi traženi podaci su dostavljeni. Lokacija nije odgovarala? Promijenili smo je. Nedostajao je dokument? Dostavili smo ga. I opet smo naišli na zid! Jer problem očigledno nije ni u lokaciji, ni u dokumentaciji, ni u proceduri. Problem je u nepodobnosti. Jedini odgovor koji smo dobili jeste da nam niko ne može garantovati sigurnost", poručili su studenti, dodajući da im od sopstvenog naroda zaštita ne treba.

Najava dolaska studenata iz Srbije izazvala je i negativne reakcije pojedinih studentskih organizacija u RS. Povod za te reakcije bili su stavovi studenata iz Srbije o genocidu u Srebrenici.

"Zabrana je vrhunac režima u RS. Nevjerovatno je da srpski studenti ne mogu doći u Banjaluku i razgovarati sa građanima. To pokazuje gdje živimo. I činjenica da niko to ne smije da osudi govori zašto je trenutna situacija takva", kaže Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red. On je jedini političar u Republici Srpskoj koji je podržao studente, bilo da se radi o partijama na vlasti ili opoziciji.

Medijski mrak

Zabrane su vidljiv dio problema. Manje vidljivo je ono što birač u RS ne vidi na ekranu. Većina medija u manjem bosanskohercegovačkom entitetu o studentima izvještava rijetko, a kada izvještava, onda uglavnom kroz prizmu "blokadera".

Novinar iz Banje Luke Đorđe Vujatović vjeruje da su građani RS neinformisani o studentskoj listi u Srbiji, bez obzira na to što veliki broj njih ima srbijansko državljanstvo i pravo glasa na izborima 25. oktobra.

"Zbog toga oni prihvataju i zadržavaju narative vodećih političara koji govore da su predstavnici studentske liste gosti u stranoj zemlji (Bosni i Hercegovini), dok istovremeno doživljavaju Vučića i ostale vladajuće političare kao svoje", smatra Vujatović koji najveći problem vidi u medijima.

"Posebno TV stanice sa sjedištem u RS, kod kojih se najviše informiše starija publika, a koje ne daju prostor studentima iz prostog razloga što su mahom pod direktnom ili indirektnom kontrolom političara bliskih Vučiću. Kad tome dodamo upliv velikog broja TV stanica iz Srbije putem kablovskih operatera, a koje su opet pod Vučićevom kontrolom, dobijemo apsolutnu blokadu", kaže Vujatović.

Prije 5 dana

Mještanin zaustavio aktiviste Studentske liste: "Šta mislite o Ratku Mladiću i Srebrenici?"

Opozicija podijeljena

Javnost u RS se o stanju u Srbiji, uključujući proteste studenata i učešće na izborima, objektivno može informisati preko nekoliko nezavisnih internetskih portala, smatra Vujatović, ali je problem što je njihova vidljivost ograničena.

"Tome treba dodati i da je najveći medijski oglašivač u RS kompanija Mtel, koja je pod direktnom kontrolom države Srbije, pa se jedan broj medija odlučuje da ne piše o studentima da ne bi izgubili oglašivača", zaključuje Vujatović.

Politički prostor je podjednako zatvoren. SDS, najveća opoziciona stranka u RS, nakon Općih izbora 4. oktobra je u rasulu. Predsjednik stranke Branko Blanuša ogradio se od podrške na izborima u Srbiji, rekavši da ne želi da se miješa u unutrašnja pitanja druge zemlje i da će građani Srbije odlučiti šta je za njih najbolje.

Tehnički posmatrano, glasanje iz Bosne i Hercegovine je legalno pravo onih koji imaju državljanstvo. Politički gledano, problem je asimetrija. Jedni dobijaju institucije, medije i otvorena vrata, drugi policijske zabrane. Takav teren ne mora da promijeni izborni rezultat u Srbiji, ali mijenja kvalitet izbora.