Gdje je nestalo 380 miliona eura? Stručnjaci sumnjaju da novca u trezoru ALTA banke nije ni bilo

Narodna banka Srbije (NBS) imala je razloga da mnogo ranije uđe u kontrolu ALTA banke: problemi s likvidnošću trajali su mjesecima, a ogromna količina gotovine u trezoru godinama se vidjela u javnim izvještajima, pokazuje rješenje NBS-a.

Prema rješenju NBS-a, ALTA banka je krajem septembra prijavila blizu 60 milijardi dinara gotovine u blagajni, što je više od pola milijarde eura. Ogromne količine gotovine godinama su se vidjele u izvještajima banke: oko 40 milijardi dinara krajem 2024. i oko 50 milijardi krajem 2025. godine.
Stručnjaci kažu da je fizički nemoguće da je Macura iznio 45 milijardi dinara, odnosno oko 380 miliona eura, i postavljaju pitanje da li je tog novca uopće bilo.

Banka je tokom cijele 2026. imala problem s likvidnošću. Depozite je privlačila visokim kamatama.
Četvrtina depozita, oko 400 miliona eura, bio je novac javnog sektora, javnih preduzeća i banaka u stečaju. Agencija za osiguranje depozita, koja je sada stečajni upravnik, i sama je držala depozite u ALTA banci. Dan prije nego što joj je oduzela dozvolu, NBS je ALTA banci naložila da sama prebroji gotovinu u trezoru i dala joj za to tri radna dana. Kontrola je obavljena "iz papira", bez odlaska u banku.

Trending

Zmajeve čeka paklena atmosfera u Švedskoj: UEFA odobrila neobičan zahtjev domaćinima

U noći između petka i subote, oko pola tri ujutro, NBS je na svom nalogu na društvenoj mreži X saopćila da je ALTA banci, u vlasništvu Davora Macure, oduzeta dozvola za rad. Nakon rješenja od 31. oktobra kojim se banci oduzima dozvola, Privredni sud u Beogradu je 3. novembra odredio Agenciju za osiguranje depozita za stečajnog upravnika banke, piše BIRN.

Davor Macura je priveden u ponedjeljak, 2. novembra, po nalogu Tužilaštva za organizirani kriminal zbog osnova sumnje da je "u periodu do 31. oktobra" uz pomoć dvije osobe zaposlene u banci iznosio novac iz trezora banke i na taj način pribavio protivpravnu imovinsku korist od oko 45 milijardi dinara.

BIRN je uputio niz pitanja advokatu Davora Macure Ahmedu Delimeđcu, ali je on rekao da tužilaštvo u tom trenutku još uvijek nije saslušalo njegovog klijenta te da ne bi komentirao pitanja.

U rješenju o oduzimanju dozvole za rad ALTA banci, u koje je BIRN imao uvid, međutim, nema navoda o ovom iznošenju novca iz trezora. U njemu piše da je centralna banka ustanovila da su se finansijsko stanje i likvidnost ALTA banke "znatno pogoršali", čime su ugroženi "interesi deponenata ili drugih klijenata banke".

Prije oko 6h

Rus pojasnio zašto su čuvali novac baš u Alta banci: "Niko ne pita odakle vam novac"

Narodna banka je u ovom rješenju navela da je 30. septembra 2026. godine u blagajni banke, "u novčanicama i kovanom novcu", bilo blizu 60 milijardi dinara, odnosno više od pola milijarde eura. Od toga je gotovina u stranim valutama iznosila oko 100 miliona eura, dok je ostatak bio u dinarima, prema izvještaju banke.

Također, centralna banka je ustanovila da je u samo dva dana, 28. i 29. oktobra, iz banke povučeno oko 140 miliona eura u depozitima, ali se ne navodi koji su klijenti banke to učinili. Iz NBS-a navode i da je zbog "negativnih novinskih napisa" u periodu od 26. do 29. oktobra "narušena reputacija" ALTA banke te da bi, zbog ogromne količine gotovine i mogućnosti "interne ili eksterne prevare, požara, poplave, zemljotresa", ALTA banka mogla zabilježiti gubitak iznad visine kapitala, što bi "ugrozilo nastavak njenog poslovanja".

Podaci o ogromnoj količini gotovine, za koju je tokom kratkotrajne kontrole NBS ustanovila da može nestati zbog prevare, poplave, požara ili zemljotresa, bili su javno dostupni svima već godinama. Prema zvaničnim finansijskim izvještajima banke, krajem 2025. godine u blagajni je, barem na papiru, bilo oko 50 milijardi dinara u gotovini, godinu ranije oko 40 milijardi.

Narodna banka Srbije, guvernerka Jorgovanka Tabaković i četiri viceguvernera, nisu odgovorili na brojna pitanja BIRN-a. Na pitanja nisu odgovorili ni iz Agencije za osiguranje depozita ni iz Tužilaštva za organizirani kriminal.

Od JUBMES-a do ALTA banke

ALTA banka je nekadašnja JUBMES banka, čiji je kontrolni paket Macurina Alta Pay grupa kupila od države 2019. godine za oko pet miliona eura. Macura, koji je karijeru počeo kao vlasnik mjenjačnice u Zemunu, važi za biznismena bliskog SNS-u, a njegova banka je posljednjih godina dobijala unosne poslove od države i javnih preduzeća. Od 2025. godine, naprimjer, Beograđani račune za struju plaćaju na račun ALTA banke. Dozvola joj je oduzeta manje od sedmicu dana nakon parlamentarnih izbora 25. oktobra, na kojima je SNS uvjerljivo poražena.

Upravo je gotovina u trezoru najveća zagonetka ovog slučaja.

Za neke od stručnjaka s kojima smo razgovarali potpuno je fizički nemoguća situacija da je u banci bilo 60 milijardi dinara gotovine te da je Macura iznio 45 milijardi, kako je opisalo Tužilaštvo za organizirani kriminal.

"Ljudi često ne razmišljaju o redovima veličina. Ta količina novca, riječ je o tonama, nije to da sada neko uđe u trezor i iznese nekoliko vreća novca, to su morali kamioni da dolaze", kaže jedan sagovornik.

Prije 1 dan

Tužilaštvo objavilo detalje: Davor Macura i kolege iz trezora Alta banke iznijeli 383 miliona eura

Drugom je to pokazatelj da tog novca, zapravo, nije ni bilo u banci.

"Ključno pitanje jeste da li je gotovine uopće bilo, odnosno da li su se iznosi koje je ALTA banka prijavljivala NBS-u i stvarno stanje gotovine u trezoru poklapali. Mnogo je logičnije da je u dužem vremenskom periodu u trezor unošeno manje gotovine nego što je računovodstveno evidentirano. Da je gotovine bilo, ona bi najlogičnije bila iskorištena za rješavanje problema likvidnosti", kaže jedan od sagovornika BIRN-a i dodaje da nema šanse da neko za nekoliko dana iznese 380 miliona eura u gotovini.

"To je složena operacija koja zahtijeva ogromnu logistiku, naročito kada se ima u vidu masa i zapremina te količine novca, a da ne govorimo o sigurnosti operacije", dodaje.

Šta je NBS morala znati

Dozvola je, kako je već rečeno, oduzeta tokom noći s 30. na 31. oktobar, a upravo u subotu, 31. oktobra, svih četvero viceguvernera saopćilo je da su se sa stvarnim stanjem u ALTA banci, "koje je drastično odstupalo od izvještaja koje je ta banka dostavljala NBS-u", upoznali tek na večernjoj vanrednoj sjednici Izvršnog odbora u petak, 30. oktobra.

Četvero viceguvernera NBS-a, Željko Jović, Ana Ivković, Dragana Stanić i Nikola Dragašević, pozvalo je nadležno tužilaštvo da utvrdi zašto je moralo doći do odluke o oduzimanju dozvole te da se utvrdi eventualna krivična odgovornost odgovornih u NBS-u.

"Smatramo posebno značajnim da se utvrdi kada su i na kojem nivou rukovođenja postojala saznanja o uočenim rizicima i nepravilnostima, na koji način su razmatrani nalazi, stručne procjene i upozorenja zaposlenih nadležnih organizacijskih jedinica, kao i da li su na osnovu raspoloživih informacija blagovremeno preduzete odgovarajuće mjere iz zakonom utvrđene nadležnosti", saopćili su viceguverneri.

Ni oni, kao ni kabinet guvernerke Tabaković, nisu odgovorili na brojna pitanja BIRN-a: kada je NBS išla u posrednu i neposrednu kontrolu ALTA banke, šta su preduzeli povodom očigledne konstantne nelikvidnosti tokom 2026. godine, zašto su tako kasno počeli kontrolirati banku uprkos svim pokazateljima…

S druge strane, više sagovornika BIRN-a potvrdilo je da je u Narodnoj banci već godinama praksa da se "preskaču" viceguverneri prilikom odlučivanja, odnosno da za neke stvari ne saznaju dok se ne dogode, jer rukovodstvo nije poštovalo "lanac komandovanja".

Da problemi ALTA banke nisu nastali preko noći, vidi se i iz samog rješenja o oduzimanju dozvole.

NBS je u svom nalazu utvrdila da je ALTA banka tokom 2026. godine imala konstantan problem s likvidnošću i da je bilježila "negativne kumulativne gepove", što znači da je banka, kako bi prikupila što više depozita i popravila likvidnost, nudila sve veće kamatne stope, dok su kamatne stope na kredite ostajale iste.

Prosječna ponderirana kamatna stopa na ukupne depozite iznosila je 3,13 posto, za razliku od prosječnih 1,59 posto na nivou bankarskog sektora, piše u rješenju.

Još jedan od važnih nalaza NBS-a bio je da su ukupni depoziti javnog sektora, javnih preduzeća i banaka u stečaju na kraju septembra iznosili oko 400 miliona eura, odnosno četvrtinu svih depozita u banci. Ujedno, ALTA banka je na ove depozite plaćala izuzetno visoke kamatne stope: 5,61 posto u dinarima i 4,58 posto u eurima.

Također, ustanovljena je koncentracija depozita, odnosno da su krajem septembra 2026. godine tri najveća deponenta držala više od 10 posto ukupnih depozita, a deset najvećih deponenata više od 21 posto.

Prije 1 dan

Na računu ima 180.000 eura, ali ne može do njih: Pojedini klijenti Alta banke danas nemaju za hranu

"NBS je imala ozbiljne razloge za intervenciju. Naglo smanjenje depozita tokom 28. i 29. oktobra, visoka koncentracija depozita, problemi u strukturi likvidne aktive i neizvršavanje određenih obaveza predstavljaju ozbiljne signale ugrožene likvidnosti, zato ne bih dovodio u pitanje potrebu za hitnom regulatornom intervencijom", kaže za BIRN Nikola Fabris, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, nakon što ga je novinar BIRN-a upoznao s najznačajnijim nalazima rješenja o oduzimanju dozvole.

Prema njegovim riječima, NBS je mogla oduzeti dozvolu, a privremena uprava predstavljala je alternativu koja zaslužuje ozbiljno razmatranje, uz napomenu da se ne može tvrditi da bi privremena uprava sigurno riješila probleme banke.

Za profesora Fabrisa ostaje dilema i da li je ranija primjena intenzivnijih mjera mogla spriječiti naglo pogoršanje likvidnosti i gubitak povjerenja deponenata.

"Najjači argument u prilog odluci NBS-a predstavlja činjenica da banka 30. oktobra nije izvršavala određene obaveze prema klijentima i povjeriocima, u uslovima naglog odliva depozita. Međutim, nije poznato o kojim je iznosima riječ", kaže Fabris.

Osim profesora Fabrisa, BIRN je razgovarao s još nekoliko stručnjaka, koji su svi željeli ostati anonimni. Svi oni, bez izuzetka, rekli su isto: Narodna banka je morala znati kakvo je stanje ALTA banke mnogo prije kontrole krajem oktobra, kako guvernerka Tabaković, tako i pojedini viceguverneri.

"Postoje dnevni izvještaji o likvidnosti koje izvršni odbor svake banke mora elektronski dostavljati Narodnoj banci, na tačno određenu adresu, koja prati šta se tu dešava. Držanje ogromne količine gotovine uvijek mora biti predmet ispitivanja, ne zato što je nezakonito, nego zato što je jednostavno nenormalno. Svaka normalna banka teži da upošljava sredstva, može makar kupiti državne hartije od vrijednosti, a ne da čuva gotovinu u trezoru", kaže za BIRN jedan od sagovornika.

"Narodna banka je trebala djelovati preventivno, poslati kontrolu, izdati naloge, pa tek onda, ako ništa ne bi dalo rezultate, na kraju ići u stečaj. Čini mi se da je NBS propustila na vrijeme reagirati, pa možda i nije bilo druge opcije osim stečaja. Ali to je vjerovatno rezultat i potencijalnih neregularnosti u ranijem poslovanju banke, davanja kredita povezanim osobama i slično", kaže drugi sagovornik BIRN-a, uz napomenu da NBS svakog dana zna stanje likvidnosti banke.

"Ona je mogla poslati tamo svoje supervizore koji su imali pravo i ograničiti iznošenje deviza, provjeriti pravni osnov, zabraniti… Ako je tačno ovo da je četvrtina aktive bila gotovina, to je katastrofa. Uobičajeno je da bude tri do četiri posto", dodaje ovaj sagovornik.

Hronologija: Od "sve je pod kontrolom" do oduzimanja dozvole

Prve, doduše nezvanične, informacije o tome da se nešto neobično dešava u ALTA banci u javnost su dospjele putem društvenih mreža već u utorak, 27. oktobra, dva dana nakon što je do tada vladajuća Srpska napredna stranka uvjerljivo poražena na parlamentarnim izborima.

Prema ovim navodima, iz ALTA banke je već u ponedjeljak počelo izvlačenje novca i njegovo prebacivanje u inostranstvo.

Međutim, istog dana, 27. oktobra, Narodna banka objavljuje saopćenje u kojem kaže da je sve pod kontrolom, da se svi transferi obavljaju redovnim kanalima platnog prometa u skladu s propisima i procedurama te da NBS kontinuirano vrši nadzor i kontrolu poslovanja svih banaka.

Potom je 29. oktobra lično guvernerka Tabaković izdala novo saopćenje, znatno duže, ali bez konkretnih informacija, koje je počinjalo rečenicom: "Ako vjerujemo u bolju budućnost, naše odluke ne smiju biti vođene strahom od nje, već povjerenjem u činjenice".

I u ovom saopćenju je, ukratko, rečeno da NBS sve prati i nadzire, "u skladu sa zakonom i nezavisno od aktuelnih javnih i političkih okolnosti".

Sljedeće saopćenje NBS-a, objavljeno usred noći između 30. i 31. oktobra, bilo je da je centralna banka oduzela dozvolu za rad ALTA banci.

Iz rješenja kojim se banci Davora Macure oduzima dozvola zapravo se vidi da je NBS 29. oktobra, dva dana nakon što je javnost bila uznemirena zbog neobičnih dešavanja, u postupku "posredne kontrole" ("iz papira", odnosno bez odlaska na teren, u samu banku) donijela rješenje prema kojem ALTA banka treba, između ostalog, "najkasnije u roku od tri radna dana po prijemu Rješenja sprovesti popis gotovine u blagajni u cilju provjere usklađenosti stvarnog stanja gotovine u blagajni s knjigovodstvenom vrijednosti".

Dakle, NBS je rekla da sama kontrolirana banka, i to za tri radna dana, što bi u tom trenutku značilo do utorka, 2. novembra, treba prebrojati koliko novca ima u blagajni.

Međutim, umjesto ova "tri radna dana", već sutradan, 30. oktobra, piše u rješenju o oduzimanju dozvole, NBS je "došla do saznanja" da je ALTA banka prestala izvršavati naloge za prijenos nekih svojih klijenata, da je samo tokom prethodna dva dana iz banke povučeno oko 140 miliona eura u depozitima i da banka nije izmirila obaveze po osnovu "prekonoćnih pozajmica" u predviđeno vrijeme.

Nakon toga, NBS je ocijenila da "postoji velika vjerovatnoća da će banka uskoro postati nelikvidna", odnosno da postoji mogućnost da stanje banke bude takvo da ona vjerovatno ne može nastaviti poslovati, te joj oduzela dozvolu za rad.

Ni Tužilaštvo za organizirani kriminal nije odgovorilo na pitanja BIRN-a: zašto su čekali od 27. oktobra, kada su od NBS-a tražili obavještenja u vezi s radom ALTA banke, do 30. oktobra, kada im je NBS odgovorila? Tog dana je TOK naložio da Služba za borbu protiv organiziranog kriminala provjeri rad ALTA banke, kao i NBS-a.

I NBS i TOK čekali su danima. Prema pisanju Nove ekonomije, koja je razgovarala sa zaposlenima u ALTA banci, od utorka su ljudi unutar banke "počeli primjećivati da se novac masovno podiže s računa", te da su to radile i pravne i fizičke osobe, a da su prebacivanja novca na račune drugih banaka bila i "višemilionska".

Šta dalje: Ko sada kontroliše ALTA banku

Banka je sada "u rukama" Agencije za osiguranje depozita. Međutim, i ovo otvara zanimljiva pitanja.

Jer, Agencija je i sama držala depozite u ALTA banci, i to sredstva "starih" banaka u stečaju, što se vidi u rješenju kojim se oduzima dozvola za rad.

S obzirom na to da ni Agencija ni njena direktorica Ljubica Pantelić nisu odgovorile na pitanja BIRN-a, nije bilo moguće provjeriti da li se, osim tog depozita banaka u stečaju, u ALTA banci nalazio i depozit vlastitih sredstava Agencije te da li je Agencija ravnomjerno raspoređivala depozite i u drugim poslovnim bankama.

Jedna od "teorija" dvojice sagovornika BIRN-a jeste da je ALTA odmah gurnuta u stečaj, umjesto da budu primijenjene druge mjere iz nadležnosti NBS-a, jer bi proces restrukturiranja bio mnogo transparentniji od brzog odlaska u stečaj.

Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita, inače, čine tri člana: dva iz ministarstva finansija (predsjednik upravnog odbora je pomoćnik ministra finansija), a jedan iz Narodne banke Srbije, direktor Sektora za kontrolu poslovanja banaka u NBS-u.

"Mrtva banka je manje opasna po njih nego živa", kaže izvor BIRN-a.

Po zakonu, osigurani su svi depoziti fizičkih osoba, malih i srednjih preduzeća do 50.000 eura, a isplata bi trebala početi narednih dana.

Depoziti velikih pravnih osoba i iznosi iznad 50.000 eura nisu osigurani.