Europski parlament o Srbiji: Mogu li Vučić i šefovi policije dobiti sankcije od EU?

Zastupnici Europskoga parlamenta (EP) ocijenili su da je Srbija u posljednjih 10 mjeseci ušla u novu fazu represije, nasilja i polarizacije te da je predsjednik te zemlje Aleksandar Vučič uspostavio autoritornu vlast nespojivu s europskim vrijednostima.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta (EP) tokom rasprave o situaciji u Srbiji, izvjestilac EP za Srbiju Tonino Picula rekao je da su eskalacija nasilja i provokacija, kao i uspostavljanje kontrole nad medijima ponovo pokrenuli ozbiljnu debatu o Srbiji kao i da Srbija i dalje ignorira sankcije protiv Rusije.

Austrijski zastupnik iz Europske narodne partije (EPP) Reinhold Lopatka upozorio je da vlasti moraju osigurati poštivanje temeljnih prava ako žele ostati na europskom putu.

Trending

Dubravko Barbarić za Radiosarajevo.ba: Želja nam je da se vratimo u Skenderiju, ali...

Njihov kolega iz iste grupacije Davor Ivo Stier (HDZ) poručio je da će se uskoro raspravljati o statusu SNS-a unutar EPP-a te upozorio na duboke strukturalne probleme u Srbiji.  

"Srbija je ključni partner EU na Zapadnom Balkanu i mi vidimo njezinu budućnost u Uniji, ali put ka članstvu mora da se bazira na demokratiji, a Srbija na njemu trenutno nije", rekao je Lopatka.

Austrijski socijaldemokrat Andreas Schieder ocijenio je da je previše prosvjeda označeno kao terorizam, te da bi EU trebala razmotriti personalizirane sankcije protiv Vučića i visoki dužnosnika.

U odgovoru Aleksandar Vučić je izjavio da je vjerojatno pogriješio što je eurozastupnike Zelenih nazvao "ološem" ali je dodao da "o njima misli još gore" optužujući ih da su podržali nasilne prosvjede u Novom Sadu.

Može li EU da uvede sankcije?

Komentarišući pozive na uvođenja EU sankcija pojedincima u Srbiji, generalna sekretarka Europskog pokreta u Srbiji Dragana Đurica, kaže za Novu.rs da je tačno da Europska unija raspolaže mehanizmima za uvođenje ciljanih sankcija pojedincima u slučajevima ozbiljnog kršenja ljudskih prava ili podrivanja vladavine prava.

"Inicijative za ovakve mjere moraju doći od jedne ili više država članica ili visokog predstavnika EU za spoljne poslove uz podršku Europske službe za spoljne poslove. Međutim, treba imati na umu da ovakve odluke predstavljaju zahtjevno političko pitanje, jer su dio visoke spoljne i bezbjednosne politike i donose se isključivo jednoglasno u Savjetu EU.

Samim tim što zahtjevaju konsenzus svih 27 članica koje često imaju velike političke razlike, naročito kad se radi o zemljama kandidatima za članstvo u EU, razmatranje i donošenje ovakvih odluka može biti vrlo nepredvidivo", pojašnjava Đurica.

Dodaje da iako su europske institucije dovoljno dobro obavještene o situaciji u Srbiji, u ovom momentu je nezahvalno predvidjeti da li će ovakve inicijative biti pokrenute i eventualno proizvesti konkretne posljedice.

"U svijetlu aktuelnih dešavanja i današnjeng (ponovnog) posvećivanja dijela sjednice EP situaciji u Srbiji, ostaje da se vidi da li će se desiti stvarni politički zaokret ili će, kao i mnogo puta do sada, ostati na nivou deklarativne zabrinutosti", navela je ona.

Osvrćući se na izjavu Manfreda Webera, predsjednika Europske narodne partije (EPP), da će EPP "preispitati članstvo vladajuće srpske SNS u okviru svoje političke porodice" zbog aktuelne političke situacije u zemlji, Đurica kaže da je jasno da se i unutar EPP-a, koji je godinama bio ključni stub podrške "stabilokratiji", javlja svijest da takav pristup više ne funkcioniše.

Čim se sa takvom naznakom izašlo u javnost, to znači da je unutar grupacije ta tema veoma ozbiljna. A upravo je EPP deceniju unazad davao podršku režimu koji je formalno deklarisao europski kurs, a suštinski demontirao institucije i gušio medije i političku konkurenciju. Ako sada dolazi do zaokreta, to bi moglo biti signal da je i tamo postalo jasno da princip "stabilnosti bez demokratije" nije održiv", navodi Dragana Đurica.