Erdogan stiže u Srbiju: Počinju radovi na autoputu Beograd – Sarajevo

U utorak će, u prisustvu predsjednika Srbije i Turske Aleksandra Vučića i Recepa Tayyipa Erdogana, biti označen početak radova na autoputu Beograd – Sarajevo.

Prošlo je deset mjeseci od potpisivanja komercijalnog ugovora za izradu planova detaljne regulacije, projektovanje i izgradnju dionica saobraćajnice u koju će biti uloženo 250 miliona eura.

Ovaj autoput, značajan za povezivanje cijelog regiona, gradit će se, prema informacijama koje je Tanjug dobio od Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, u dva pravca: Bijeljina - Sremska Rača (granica sa BiH) - Kuzmin i Požega - Kotroman (granica sa BiH).

Zorana Mihajlović kritizirala BiH zbog mosta Bratoljub i autoputa Beograd-Sarajevo

Potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović rekla u intervjuu za RTRS da turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan može ubrzati aktivnosti BiH na gradnji autoputa Beograd-Sarajevo, koji Srbija i BiH realizuju zajedno sa Turskom. Mihajlović je istakla da je autoput Beograd-Sarajevo važan za čitav region, jer je infrastrukturno povezivanje ključno za razvoj svih njegovih zemalja.

Komercijalni ugovor za izradu planova detaljne regulacije, projektovanje i izgradnju dionica potpisan je, inače, 19. decembra 2018. godine u Beogradu, a ovaj strateški dokument potpisali su potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović, v. d. direktora "Putevi Srbije" Zoran Drobnjak i predsjednik turske kompanije "Tašjapi" Emrualh Turanli.

Turska trasira put ka EU kroz Srbiju i Bosnu

Prema dosadašnjim pokazateljima, Srbija je ambicioznije pristupila realizaciji projekta izgradnje autoceste/brze ceste Sarajevo - Beograd - Sarajevo. Iz Ministarstva građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Srbije za Deutsche Welle je saopćeno da će radovi na izgradnji dionice Sremska Rača - Kuzmin početi izgradnjom mosta na Savi kod Sremske Rače i to "vrlo skoro, u toku septembra ove godine".

Vrijednost komercijalnog ugovora je 250 miliona eura i obuhvata pripremu planske, projektne i tehničke dokumentacije i izvođenje radova na dionici Sremska Rača-Kuzmin - ukupno 225 miliona eura - i pripremu projektne i tehničke dokumentacije za duonicu Požega-Kotroman - 25 miliona eura. Projekat će se finansirati iz zajma turske Eksim banke i budžeta Republike Srbije.

Autoput Beograd-Sarajevo, dionica Bjeljina-Sremska-Rača-Kuzmin - veza sa autoputem E-70, Beograd-Zagreb - ima dužinu od oko 18 kilometara.

Komercijalnim ugovorom predviđeno je da Tašjapi izradi kompletnu plansku i tehničku dokumentaciju i to Planove detaljne regulacije, Studiju opravdanosti sa idejnim projektom, Projekat za građevinsku dozvolu i Projekat za izvođenje, te izvođenje radova na izgradnji.

Pripremni radovi na izgradnji mosta na Savi u Sremskoj Rači, na dionici auto-puta Kuzmin - Sremska Rača, počeli su inače krajem augusta ove godine i radi se na raščišćavanju terena, izgrađen je kamp izvođača. Dionica je, objašnjavaju nadležni, projektovana kao klasičan autoputni profil sa dve vozne i jednom zaustavnom trakom (za svaki smjer vožnje) i srednjim razdjelnim pojasom, za brzinu od 130 kilometara na sat. Dionica autoputa od Kuzmina do Sremske Rače, dužine oko 18 kilometara, projektuje se kao dio budućeg autoputnog pravca prema Bijeljini. Početak saobraćajnice najvišeg putnog ranga predviđen je u blizini postojeće takozvane denivelisane raskrsnice Kuzmin, preko koje je ostvarena veza sa državnim putem koji ide kroz naselja Kuzmin i Bosut, a sve do postojećeg graničnog prelaza kod Sremske Rače. Glavni objekat na trasi autoputa je most preko rijeke Save kod Sremske Rače, a dužina mosta je oko 1,3 kilometara. Pored mosta preko rijeke Save, predviđena je i izgradnja graničnog prelaza.

Dalje, autoput E-761, dionica Požega-Užice-Kotroman (granica sa BiH), dužine oko 60 kilometara sa Koridorom 11 povezuje se u Požegi, a od Požege preko Moravskog koridora (E-761) se povezuje u Pojatama sa Koridorom 10.

Od tehničke dokumentacije za ovu dionicu, kažu u ministarstvu, usvojena je Prethodna studija opravdanosti sa generalnim projektom, koju je Reviziona komisija usvojila 2010. godine. Potrebno je još, dodaju, izraditi preostalu tehničku dokumentaciju, a što je obuhvaćeno komercijalnim ugovorom sa kompanijom Tašjapi.