DW: Odnos Srbije i BiH hronični problem regiona

Poruka Harisa Silajdžića da bi Srbija trebalo da se izvini Bosni i Hercegovini za genocid, naišla je na uzdržan stav zvaničnog Beograda. Teško je očekivati izvinjenje Srbije za genocid u Bosni, ocjenjuju analitičari.

Nije usvojena ni rezolucija EP-a

Potpredsjednik Foruma za međunarodne odnose Simeon Pobulić kaže za Deutsche Welle da se srpski političari formalno drže presude Međunarodnog suda pravde, u kojoj stoji da Srbija nije počinila genocid. Zbog toga je i teško očekivati da će bilo ko učiniti taj gest izvinjenja, jer bi to sa sobom povuklo i neke druge zahtjeve. Pobulić ipak dodaje da Srbija ima veliku odgovornost da učini sve što može kako bi se popravili odnosi dvije zemlje, jer oni postaju neka vrsta regionalne glavobolje:

„Da to pretjerano ugrožava stabilnost regiona, to ne bih smeo da kažem, jer jednostavno ne vidim za to dokaze. Ali, da je to jedna situacija, usporedimo je sa nekom hroničnom bolešću, stalno prisutna, i stalno vam pravi razne smetnje, to već jeste tako.“

Izvinjenje za genocid svakako ne bi štetilo, smatra Jelena Milić, direktorica Centra za evroatlantske studije, ali i ona ocjenjuje da se to vjerovatno neće dogoditi. Umjesto toga Srbija bi mogla da sledi preporuke Evropskog parlamenta, i da sama donese skupštinsku deklaraciju o Srebrenici.

Više nevladinih organizacija je tim povodom pisalo predsjedniku Srbije Borisu Tadiću, ali nema nikakvog odgovora, kaže Jelena Milić za DW:

„Predsednik Tadić je u međuvremenu stigao da posjeti i mjesto snimanja serije ’Selo gori a baba se češlja’, ali nije našao za shodno da odgovori na zahtjev velikog broja nevladinih organizacija na prijedlog da se ta rezolucija usvoji.“


„Turbo odnosi“ sa Republikom Srpskom

Pitanje genocida i ratnih zločina svakako još uvijek opterećuje odnose dviju zemalja. Međutim, kada se govori o odnosima dvije zemlje Jelena Milić primjećuje da se i tu jasno vidi neiskrenost srpske politike. Srbija po njenom mišljenju zapravo nema nikakve odnose sa Bosnom i Hercegovinom, i to je jasna ilustracija njenog političkog stava:

„Postoje dobrosusjedski odnosi, tačnije turbo dobrosusjedski odnosi sa Republikom Srpskom, i ignoriranje činjenice da je Bosna unitarna država. Tako da je to zaista veliki problem. Srbija vam nikad neće reći da su to dobri odnosi sa Bosnom, to su ili odnosi sa Republikom Srpskom, ili sa Federacijom.“

Uporedo sa ovim izjavama stigli su i rezultati istraživanja koji pokazuju da je većina Srba protiv izručenja Ratka Mladića, kao i protiv Haškog tribunala.

Sve to govori da je u medijima i politici zavladao pragmatizam, smatraju stručnjaci, i da za proteklih desetak godina nije učinjeno ništa da nove generacije počnu da vrše pritisak za suočavanjem sa bliskom prošlošću.

dw-world.de/radiosarajevo.ba