Države Balkana pokrenule se u pravcu "čiste" energije

Prekomjerna birokratija, korupcija, zastarjele energetske mreže i nerazvijena tržišta sprječavaju balkanske zemlje da iskoriste ogroman potencijal obnovljive energije koji im je na dohvat ruke.

Jugoistočna Evropa ima veliki potencijal za obnovljive izvore energije koji nisu zasnovani na uglju. Ona bi mogla biti raj za solarnu energiju, energiju vjetra i bioenergiju. Jedna stručna studija za drugom potvrđuje ono što je već svima jasno: vrijeme sa dugim sunčanim intervalima u regiji, vjetrovite obale i planinski lanci, te veliki izvori biomase pružaju iznimne uvjete za razvoj uspješnog sektora obnovljive energije.

Prednosti, koje donosi energetska revolucija i prelazak na čiste vidove energije, bile bi ogromne za regiju koja je u prošlosti bila u nepovoljnom položaju. Budući da su energija vjetra i sunca najjeftiniji izvori energije, mogle bi se uštediti milijarde eura i utrošiti u mjere koje dovode do čišćeg zraka, što bi poboljšalo zdravlje ljudi. 

Trending

Magla napravila probleme na aerodromu u Sarajevu: Otkazani dolasci aviona

14.07.22. 13:40

Novi projekti: Na Bjelašnici i Prečkom polju će se graditi vjetroparkovi!

Ogroman potencijal

Međunarodna Agencija za obnovljivu energiju, primjerice, procjenjuje da bi ovaj dio Evrope, kada bi iskoristio svoje potencijale solarne energije i vjetra, mogao proizvesti 739 gigavata "zelene" ili ekološke energije. To je onoliko, koliko godišnje proizvede 739 nuklearnih reaktora srednje veličine i više od tri puta više struje nego što trenutno troše Albanija i sve zemlje bivše Jugoslavije zajedno. Ukratko, postoji ogroman izvozni potencijal u iskorištavanju prirodnog energetskog bogatstva ovih zemalja - od kojih sve trenutno uvoze gorivo i energente.

Štaviše, energetski sistemi, koje pokreće lokalno proizvedena energija, povećali bi prihode lokalnih zajednica, a ne dalekih multinacionalnih kompanija, a moderan, otporan regionalni energetski sistem uveliko bi poboljšao sigurnost snabdijevanja energijom - što je dugo bio problem na Balkanu. Posljednje, ali ne i najmanje važno: Iako ova regija nije najveći zagađivač i griješnik kada su u pitanju emisije ugljičnog dioksida, ona je sada i dio evropskih napora za smanjenje stakleničkih plinova i postizanje međunarodnih klimatskih ciljeva.

Međunarodna agencija za obnovljivu energiju procjenjuje da bi se u ovom kutku Europe moglo proizvesti 739 gigavata zelene energije godišnje.

Osnova za transformaciju

Pa zašto balkanske zemlje trenutno uvoze skupa fosilna goriva i sagorijavaju ugalj i drvo koje eksploatiraju iz svojih šuma? Upravo na to pitanje mi – Deutsche Welle, grupa vrhunskih novinara iz regije i ja – želimo dati odgovor.

Journalismfund.eu, program za dodjelu bespovratnih sredstava sa sjedištem u Bruxellesu, ponudio nam je pomoć u istraživanju energetskih sektora u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Rezultat svega je pet multimedijskih izvještaja, koja otkrivaju slične prepreke i barijere u pogledu korištenja obnovljivih vidova energije u svih pet zemalja, ali i anomalije jedinstvene za svaku pojedinu zemlju.

Jedna stvar, koja je zajednička za sve nabrojane zemlje, su ključni pomaci u smislu zakonodavstva koje je posljednjih godina otvorilo energetska tržišta proizvođačima "čiste" energije. Odgovarajući zakoni su godinama u izradi i iako nisu besprijekorni, što jasno pokazuju naši izvještaji iz Srbije i Bosne, oni su polazna tačka za energetsku transformaciju u regiji.

Dolazi do napretka

U Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji otvaraju se berze za razmjenu električne energije koje će osigurati integrirana kratkoročna tržišta, potrebna za prihvatanje velikih količina energije iz obnovljivih izvora.

Ukoliko političke i poslovne elite u regiji svim srcem ne prihvate logiku obnovljivih izvora energije - što trenutno nije slučaj - tržišta regije ostat će naklonjena fosilnim gorivima a hidroenergetski potencijal, koji je tamo prisutan u ogromnoj mjeri, godinama će čekati da bude iskorišten.

Konzervativni igrač blokiraju napredak

Veze između proizvođača energije i država u regiji sežu daleko u prošlost, u socijalističko doba, a održale su se do danas. Onaj ko ima izvore energije ima i moć. Profit i moć su se pobrinuli za status quo i očuvanje stanja takvim kakvo jeste: postojanosti uglja u BiH, hidroenergije u Albaniji ili gasa i nafte u drugim zemljama regije.

Duboko konzervativni igrači uključeni u rad ovih sektora do sada su blokirali uvođenje solarnih i vjetroelektrana i nastavljaju ometati radove gdje god mogu. Zbog toga se porodica Maričić iz Rume u Srbiji, kako izvještava Sanja Kjaljić, susrela s velikim poteškoćama da na krov svoje kuće postavi solarne ćelije i realizira proizvodnju solarne energije.

Prvi probni koraci prema obnovljivim izvorima energije

U Albaniji su graditelji vjetroelektrana na moru i kopnu donedavno bili potpuno suzdržani. Elona Elezi izvještava da prve turbine tek sada dižu u najsjevernije dijelove Albanije. Uslijedit će još toga, ali sve dok se ne uspostavi i ne profukcionira tržište i moderna mreža - što je problematično pitanje u cijeloj regiji - razvoj sektora energije vjetra bit će spor i nestalan.

Jedan faktor, koji ima moć potaknuti obnovljive izvore energije u regiji, je nagli rast cijena fosilnih goriva, zbog čega se ulaganje u "čistu" i "zelenu" energiju puno više isplati.

Pomoć EU i država članica

Štaviše, u okviru međunarodnih napora u rješavanju klimatske krize, u razvoj obnovljivih vidova energije uključila se i međunarodna zajednica, prije svega EU i njene države članice, koje pomažu u vidu stvaranja "Energetske zajednice" - "Energy Community" i projekata poput elektrane na biomasu na Kosovu o kojoj izvještava Vjosa Cerkini.

Možda će odlučujući faktor biti rastući entuzijazam u narodu. Postoji velika potražnja za jeftinom, čistom i obnovljivom energijom, javljaju dopisnici DW-a. To je sve očitije na terenu, jer građani u regiji ne samo da postaju svjesni ogromnog potencijala obnovljivih i ekološki čistih izvora energije , već gledaju šta drugi rade i šta sve propuštaju.

Ovaj tekst je uvod u seriju od pet članaka o razvoju obnovljivih izvora energije u jugoistočnoj Europi koja je nastala uz podršku journalismfund.eu.