Den Haag: Završena rasprava o legalnosti secesije Kosova

Foto: AP

U Palati mira u Den Haagu u petak je izlaganjem argumenata Venecuele i Vijetnama završena devetodnevna rasprava o pitanju legalnosti secesije Kosova pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), koju je na inicijativu Srbije zatražila Generalna skupština Ujedinjenih nacija u oktobru prošle godine, prenosi Fena.

ICJ je ostavio rok državama učesnicama u raspravi da do 22. decembra dostave pisane odgovore na tri pitanja koja su postavile sudije iz Maroka, Brazila i Siera Leonea, a poslije čega bi sud trebalo da prouči iznijete argumente, kako tokom pisanim putem, tako i tokom usmene rasprave u drugoj fazi postupka, prenosi Tanjug.

Venecuela i Vijetnam brane srpske interese

Posljednjeg dana pravne bitke za Kosovo, Venecuela i Vijetnam su, braneći srpske interese poručili da secesija Kosova od Srbije nije saglasna s međunarodnim pravom i da prijeti ugrožavanju, ne samo teritorijalnog integriteta i suverenita Srbije, već i međunarodnog poretka u cjelini.

Venecuela je iznijela stav da su opasne tvrdnje pojedinih država koje zastupaju tezu da entiteti stiču pravo na secesiju uslijed kršenja ljudskih prava i upozorila da bi takvo tumačenje državama dalo ideju da nastave kršenje prava kako bi spriječile mogućnost secesije, a ne da se bore za izgradnju demokratskih institucija i vrijednosti.

Pošto su saslušale stavove Srbije, zatim autora jednostrane deklaracije o nezavisnosti Kosova, kao i još 28 država, među kojima se našlo i svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, 15 sudija ICJ-a na čelu s Japancem Hisashijem Ovadom proučit će i odmjeriti iznijete argumente po dobijanju pisanih odgovora na današnja tri pitanja.

Potom će većinom glasova, kako se očekuje, najkasnije polovinom iduće godine, ICJ donijeti savjetodavno mišljenje o legalnosti secesije Kosova koje nije obavezujuće za države, ali će, kako su ocijenili stručnjaci, imati veliku pravnu, kao i političku i moralnu težinu, prenijela je Fena.

U razmatranje uključeno 36 zemalja

Tokom rasprave, agrumente u prilog odbrane srpskih interesa iznijelo je 12 država, među kojima su Kina, Rusija, Argentina, Brazil, Bolivija, Rumunija, Španija, Kipar, Venecuela, Vijetnam, Burundi i Laos.

U prilog navisnosti Kosova argumentaciju su predočile Albanija, Austrija, Azerbejdžan, Bahrein, Hrvatska, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Jordan, Sijera Leone, Holandija, Norveška, Saudijska Arabija, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.

U razmatranje je uključeno ukupno 36 država, a komentare na pisane izjave u prvoj fazi postupka dostavilo je 14 zemalja, računajući i Srbiju.

Prištinska delegacija je u ICJ-u prisutna pod nazivom "autor jednostrane deklaracije", pošto samoproglašena država Kosovo nije članica Ujedinjenih nacija.

Iz ICJ-a su poručili da će, iako 15 sudija dolaze iz različitih okruženja i da bi moglo da bude različitih pogleda u vezi s tim pitanjem, konačno usvojeni stav predstavljati stav suda u cjelini.

Osam od 15 sudija ICJ-a dolazi iz država koje su priznale Kosovo.

Jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova do sada su priznale 63 od 192 države članice UN-a, podsjeća Tanjug.