Decenija nezavisnosti: Dvostruko više plaće i penzije, tri puta veći dug

Ekonomiju jedne od najmanjih europskih država u prethodnoj deceniji obilježile su tri godine "ekonomskog buma" i pet godina ekonomske krize, čije posljedice još traju uz naznake blagog oporavka.

Brojke pokazuju da su plaće i penzije rasle u proteklih deset godina, ali i zaduženje države

Godinu prije sticanja nezavisnosti, prosječna zarada u Crnoj Gori iznosila je 257 eura. Pored malih zarada, u Crnoj Gori je bila i velika nezaposlenost. Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT), 2005. godine stopa nezaposlenosti je bila 20,6 odsto.

Nakon osamostaljenja, nezaposlenost je počela da pada, dok su plaće konstantno rasle. 

Neto zarade su brzo rasle a 282 eura u 2006. godini na 463 eura, koliko je iznosila prosječna zarada u 2009. godini.

Do ovog rasta došlo je zbog jačanja ekonomija, ali i promjene obračuna neto zarade u 2008. godini. Prosječna neto zarada u martu 2016. godine iznosila je 488 eura. 

Prosječna penzija u 2006. godini iznosila je 142 eura, a sada je 276 eura. I broj penzionera je porastao sa 107 hiljada na 127 hiljada. 

Kada je nezaposlenost u pitanju, u 2006. godini je bilo 38.800 nezaposlenih. Taj broj je 2008. godine opao na 28.323. Broj nezaposlenih je zatim rastao, da bi na kraju prošle sedmice iznosio 41.220. 

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže da je proteklih deset godina crnogorsku ekonomiju dominantno obilježila svjetska ekonomska kriza. 

"Ako bi dali neku zbirnu ocjenu, Crna Gora je napredovala, ali ima ozbiljne ekonomske probleme. I od toga, na koji način će rješavati te ekonomske probleme, zavisi njen društeveno-ekonomski razvoj. Crna Gora je napravila značajne rezultate na nivou institucionalne strukture. Lider je u evroatlantskim integracijama. U ekonomskom smislu, Crna Gora ima najznačajniji rast u regionu."

"Ali, s druge strane, Crna Gora ima ozbiljne strukturalne probleme, visoku uvoznu zavisnost, visok spoljnji dug, visok budžetski deficit, prenapregnute javne finansije, visoku nezaposlenost. Postignut je određeni napredak, ali uz značajnu cijenu, što bi značilo da još uvijek nijesmo efikasna ekonomija", smatra Kostić. 

Da Crna Gora proteklih godina nije živjela od rasta svoje privrede, već dobrim dijelom i od zaduživanja pokazuju podaci o državnom dugu koji je 2006. iznosio 700 miliona. Na kraju prošle narastao je na 2,34 milijardi eura.

Državni dug je u referendumskoj godini bio 32,6 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP), po čemu je Crna Gora tada bila nisko zadužena zemlja. Na kraju prošle godine državni dug je bio 64,6 odsto, a granica visoke zaduženosti je 60 odsto BDP-a. 

Za deset godina nezavisnosti, Crna Gora je postala uvozno zavisna država. Izvoz Crne Gore 2006. godine iznosio je 441 milion, a uvoz je bio 1,45 milijardi. Pokrivenost izvoza uvozom iznosila je 30 odsto.

Na vrhuncu ekonomskog buma 2008. uvoz je porastao na 2,5 milijardi, dok je izvoz bio 416 miliona eura. Na kraju prošle godine, uvoz je iznosio 1,84 milijardi eura, dok je izvoz bio 317 miliona eura.