Crna Gora sudi bivšem vlasniku FK "Čelik" za ratne zločine u Foči?

Da li će se Nikšićaninu Ranku Raduloviću suditi u Crnoj Gori zbog optužbi da je počinio ratne zločine u Foči 1992. godine znaće se nakon konačne odluke Suda Bosne i Hercegovine o tome da li će Podgorici ustupiti taj predmet.

Odluku koči pravna manjkavost, odnosno to što Crna Gora službenim putem još nije dostavila Sudu BiH potvrdu da je Radulović ljetos izručen Podgorici i da se nalazi u pritvoru u Spužu.

Sudeći prema odgovoru Suda BiH, oni su na korak da odluče o eventualnom ustupanju predmeta Podgorici, jer je tamošnje Tužilaštvo još 2020. godine podiglo optužnicu protiv kontroverznog biznismena i bivšeg vlasnika FK "Čelik", zbog optužbi da je počinio ratne zločine početkom 90-ih godina na području Foče.

Trending

Bivši savjetnik Donalda Trumpa lobirao za RS za 100.000 dolara mjesečno

Sud BiH je u odgovoru Vijestima naveo da je trenutno u proceduri odlučivanje o prijedlogu Tužilaštva BiH za ustupanje krivičnog gonjenja Ranka Radulovića nadležnom organu Crne Gore.

"Nakon što nadležni organi Crne Gore, a na zahtjev Suda BiH, službenim putem dostave tražene informacije o optuženom Raduloviću, Sud će donijeti odluku o navedenom prijedlogu", piše u odgovoru Suda BiH.

05.12.25. 10:55

Savez kolumnista | Tomislav Marković: Ratni zločinci - najzaslužniji građani Srbije

Oni su, na konkretno pitanje Vijesti šta se čeka od dokumentacije, pojasnili da je neophodno da im iz Crne Gore službenim putem stigne obavještenje o tome da li je optuženi Radulović uopšte izručen Podgorici.

"Sud nije imao zahtjeve od strane nadležnih organa Crne Gore za ustupanje krivičnog gonjenja imenovanog. Saradnja Suda BiH sa Višim sudom u Podgorici, kao i sa svim drugim sudovima, kada je to potrebno, odvija se u skladu sa relevantnim zakonskim propisima, koji regulišu materiju međunarodne pravne pomoći", navodi Sud BiH.

Ranko Radulović za ratne zločine počinjene na teritoriji Foče optužen je još prije pet godina u BiH, ali proces nije daleko odmakao jer je godinama bio nedostupan toj zemlji.

U BiH se optuženim ne može suditi u odsustvu, a Crna Gora nije u obavezi da svoje državljane izručuje toj zemlji zbog optužbi za ratne zločine.

Optužnicom Tužilaštva BiH, a u koju su Vijesti imale uvid, Ranku Raduloviću se stavlja na teret da je u periodu od kraja jula do kraja augusta 1992. godine kao pripadnik paravojnih formacija počinio zločine u širem području Foče, koja se nalazi na tridesetak kilometara od granice sa Crnom Gorom.

Optužnicom mu se stavlja na teret da je na području sela Kobilja Ravan i zaseoka Falovići učestvovao u protivpravnom, samovoljnom i vojnim potrebama neopravdanom uništavanju imovine u velikim razmjerama, i to zajedno sa još desetak uniformisanih i naoružanih vojnika srpske i cmogorske nacionalnosti, koji su bili pripadnici vojne jedinice pod komandom Dragoljuba Kunarca zvanog Žaga.

General Kunarac je u Hagu osuđen na 27 godina robije zbog ratnih zločina u okolini Foče.

"Pripadnici Žagine jedinice zajedno, uključujući Radulović Ranka, zapalili su sve kuće u selu", piše u optužnici BiH.

Optužen je i da je 28. jula 1992. godine na području opštine Foča, učestvovao u protivzakonítom zatvaranju civila bošnjačke nacionalnosti, koje je zlostavljao, tukao, a potom sa ostalim iz formacije nekoliko zarobljenika predao Vojsci Republike Srpske.

Raduloviću se stavlja na teret i da je početkom avgusta te godine na području opšine Kalinovik, učestvovao u protivzakonitom zatvaranju sedam djevojaka bošnjačke nacionalnosti, koje su odveli iz škole u tom mjestu, te pomogao ili učestvovao u njihovom prisiljavanju na seksualni odnos (silovanje).

Užasavajuća dokazna građa o ovim zločinima prikupio je i Tribunal za ratne zločine u Hagu, a Vijesti su prikupile obimnu dokumentaciju, odnosno brojna svjedočenja djevojaka, koja se čuvaju u arhivi Međunarodnog rezidualnog mehanizma u Hagu.

Dokazi i svjedočenja o silovanju djevojaka, mahom maloljetnih u to vrijeme, a koje su Radulović i ostali pripadnici, kako se navodi u tužilačkim spisima držali u ropskom odnosu, Tribunal je prikupio tokom suđenja Dragoljubu Kunarcu i pripadnicima njegove jedinice.

Odluku o eventualnom ustupanju predmeta, Sud BiH donosi na osnovu relevantnih odredbi Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći kao i na osnovu zaključenog ugovora između Crne Gore i BiH o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima.

Specijalno državno tužilaštvo je u oktobru prošle godine poslalo opšti dopis zemljama regiona - BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Kosovu u kojim su tražili da im se dostave informacije o crnogorskim državljanima, a za koje postoje dokazi da su moguće počinili ratne zločine.

SDT je tim dopisom iniciralo i ustupanje tih predmeta Crnoj Gori slanjem dopisa Tužilaštvu BiH, ali nijesu navodili zahtjev za neki pojedinačni slučaj o učestvovanju crnogorskih državljana u paramilitarnim formacijama tokom rata na području bivše Jugoslavije.

Nikšićanin Ranko Radulović je u julu 2025. godine iz Beograda izručen Crnoj Gori radi izdržavanja kazne zatvora od dvije godine i tri mjeseca zbog napada na službeno lice, kao i preostalog dijela kazne od tri mjeseca zbog ugrožavanja sigurnosti. Dodatno, protiv njega se vodi postupak zbog osnovane sumnje da je izvršio krivična djela stvaranja kriminalne organizacije, teško ubistvo putem podstrekavanja, zelenaštvo, ali i silovanje djevojke u Nikšiću.

Pravna savjetnica Akcije za ljudska prava Bojana Malović navela je da da brojni krivični postupci pokrenuti u Crnoj Gori protiv Ranka Radulovića jasno pokazuju da Nikšićanin duže neće biti dostupan organima BiH, zbog čega je "umjesto neizvjesnog čekanja na njegovo eventualno pojavljivanje pred Sudom BiH, svrsishodnije da se postupak ustupi Crnoj Gori kako bi se konačno ispitala njegova odgovornost za djela za koja se tereti".

"Osim potvrde o izručenju, Crna Gora sudu BiH treba da dostavi i potvrde o kaznama koje Radulović izdržava i postupcima koji se protiv njega vode, kako bi potvrdili da on do daljeg neće biti dostupan organima BiH. Svako dalje odlaganje odluke o ustupanju predmeta dovelo bi samo do odugovlačenja postupka i usporavanja ostvarenja pravde. Zbog toga u kontinuitetu i apelujemo da se ovaj predmet ustupi crnogorskim organima", pojasnila je ona.

Osim toga, kako je navela Malović, mogućnost obezbjeđenja prisustva okrivljenog je veća u Crnoj Gori nego u BiH, kao i mogućnost izvršenja eventualne presude.