Bivše YU republike ne znaju gdje su im granice

Od Piranskog zaliva do Dunava, od Une do Prevlake, ni dvije decenije otkako je svako krenuo svojim putem, bivše republike Titove Jugoslavije ne znaju gdje im se tačno protežu granice. Vode se igre bez granica. Srbija ni danas nema međunarodnim ugovorom defininisane međe sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom.

Beograd sa Hrvatskom i BiH vodi pregovore o granicama, a sa Crnom Gorom i Makedonijom razgovori nisu ni počinjali zbog priznavanja nezavisnosti Kosova.

Gdje će se povući crta u Piranskom zalivu, Zagreb i Ljubljana rešenje traže uz pomoć međunarodnih arbitara, a to će, na kraju, možda biti način da se Hrvatska konačno razgraniči sa BiH, Srbijom i Crnom Gorom.

U slučaju razgraničenja BiH i Srbije, pišu Novosti, sporni su dijelovi oko hidrocentrala Zvornik i Bajina Bašta, dio pruge Beograd - Bar koja oko 12 kilometara prelazi preko teritorije BiH, lokacije oko brana, a Srbija insistira da granica ne presijeca vitalne objekte i infrastrukturu, odnosno da oni u cjelini ostanu na teritoriji države čijim su sredstvima izgrađeni.

Nastavak rada međudržavne komisije očekuje se uskoro. Što se tiče Hrvatske, ona bez graničnog dogovora sa BiH, teško da će moći da izgradi Pelješki most koji bi riješio problem podijeljenosti hrvatske teritorije na dva dijela. Sporna su i dva mala ostrva uz poluostrvo Klek - Veliki i Mali Školj koja su po ugovoru iz 1999. između Zagreba i Sarajeva pripala BiH, ali ovaj sporazum hrvatski Sabor nije ratifikovao.


Veliki i Mali Školj

BiH i Hrvatska imaju otvoreno pitanje i na kopnu kod Kostajnice, gdje ima primera da je ljudima kuća u jednoj državi, a bašta u drugoj. Tu su, međutim, vlasti Republike Srpske jasno poručile da na njihovu saglasnost može da se računa samo ako granična crta prođe sredinom rijeke Une.

Povodom određivanja granice na Dunavu Srbije sa Hrvatskom, kako je rečeno za srbijanski list u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, Međudržavna diplomatska komisija zadnji put se sastala u Beogradu septembra prošle godine, a od tada hrvatska strana, koja kao domaćin treba da zakaže naredni sastanak, nije inicirala rad Komisije.

Na prethodnim susretima nije se našao zajednički jezik.

Hrvatska je sa Crnom Gorom 2002. uspostavila privremeni režim na spornoj granici kod Prevlake i u nekoliko navrata se pominjala mogućnost da Međunarodni sud pravde ili Međunarodni sud za pravo mora, arbitriraju oko trajnog rešenja, podsjećaju Novosti.