BH državljani prednjače na hrvatskom tržištu rada: U četiri mjeseca izdato 14.000 radnih dozvola

Najveći broj dozvola za boravak i rad izdan je državljanima BiH (38.236), Srbije (24.028), Nepala (23.493), Indije (15.627), Sjeverne Makedonije (13.412), Filipina (10.999), Kosova (9922), Bangladeša (8749), Turske (5067) i Albanije (4244).

U Hrvatskoj je prošle godine ukupno izdano 172.499 dozvola za boravak i rad, od toga u najvećem broju u graditeljstvu (68.912), turizmu i ugostiteljstvu (45.868), industriji (24.034), saobraćaju (11.497) i trgovini (5126), piše Večernji list BiH.

Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, za novo zapošljavanje izdana je 112.981 dozvola, 40.660 zahtjeva za produljenje dozvola te 18.858 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (16.882). Najveći broj dozvola za boravak i rad izdan je državljanima BiH (38.236), Srbije (24.028), Nepala (23.493), Indije (15.627), Sjeverne Makedonije (13.412), Filipina (10.999), Kosova (9922), Bangladeša (8749), Turske (5067) i Albanije (4244).

Trending

Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"

Brojniji od svih

Još je 2021. velika vijest bila da su među stranim radnicima u Hrvatskoj peti po brojnosti bili Nepalci. Nada da u Hrvatskoj mogu sebi osigurati bolji život već je godinu dana poslije učinila da državljani Nepala budu na trećem mjestu po broju izdanih dozvola za rad i boravak u Hrvatskoj. Tako je bilo i lani, s time da su po broju izdanih dozvola državljani Srbije bili ispred onih iz Nepala za tek petstotinjak dozvola. Mnogo brojniji od svih na prvom su mjestu bili državljani Bosne i Hercegovine.

Najbrojniji radnici iz BiH u prvom tromjesečju potisnuti su s vrha na drugo mjesto, a njihovim građanima izdano je 10 hiljada dozvola, tron su nakratko preuzeli Nepalci, dok se Srbija vratila na treće mjesto po brojnosti izdanih dozvola, nakon što su je nakratko Indijci pretekli. Međutim, prema podacima za prva četiri mjeseca ove godine, bh. radnici ponovno su zasjeli na tron.

Prvi podaci o broju osiguranika na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje pokazuju nove rekordne vrijednosti u posljednja tri desetljeća. U aprilu je broj zaposlenih premašio 1,69 miliona i u odnosu na prethodnu godinu povećan je za oko 52 hiljade, oko tri posto. Tom su rastu pripomogla i nova zapošljavanja stranih radnika iz tzv. trećih zemalja, za koje je i MUP objavio najnovije podatke koji pokazuju da je do kraja aprila u ovoj godini odobreno zapošljavanje gotovo 73 hiljade radnika.

U odnosu na broj izdanih dozvola u prva tri mjeseca, vidi se da je u aprilu izdano novih i produžena gotovo 21 hiljada dozvola, a o snažnom trendu rasta zapošljavanja stranaca govori i činjenica da je u odnosu na isto razdoblje u 2023. broj izdanih dozvola povećan za trećinu. Iako se početkom godine Nepal pokazao kao glavno tržište s kojeg hrvatskim poslodavcima stižu radnici, BiH se s podacima za april vratila na prvo mjesto.

U aprilu je za radnike iz te susjedne države izdano oko četiri hiljade dozvola pa je ukupan broj za prva četiri mjeseca prešao 14 hiljada dozvola, a 13,7 hiljada za Nepalce. Srbija je s nešto manje od 10 hiljada dozvola treće emitivno tržište za zaposlenike u hrvatskim tvrtkama, a slijede Indija (sedam hiljada), Filipini (pet hiljada) te Sjeverna Makedonija, Bangladeš, Kosovo, Uzbekistan i Egipat.

Stanje u BiH

Od nekadašnje nemogućnosti da radnici pronađu posao, situacija na tržištu sada je obrnuta - poslodavci ne mogu naći radnike. Sve je više deficitarnih zanimanja. Pozitivna strana je što to tjera poslodavce da daju veće plaće, a samim tim povećavaju se mogućnosti za nove generacije. Kvalitetna radna snaga sve se manje zadržava u zemlji. Mladi uglavnom odlaze. Za one koji se odluče ostati situacija je drugačija nego prije pet ili deset godina.

Na tržištu itekako postoji potreba za njima. Potraga za radnicima pojedinim poslodavcima u BiH postala je sve teža. Gotovo da nema zanimanja koje nije u problemima. Najteža je situacija bila u građevinarstvu, a u prilog tome ide i činjenica kako je u BiH sve više radnika iz Nepala, Bangladeša, Turske… Ništa bolje nije ni u turizmu, trgovini, pa i saobraćaju.