Amerikanac posjetio Hrvatsku pa ostao zbunjen: "Šta vam je s konobarima?"

Jedan Amerikanac nakon sedmodnevnog boravka u Hrvatskoj pokrenuo je zanimljivu raspravu na Redditu o kulturnim razlikama koje je primijetio tokom putovanja. Iako je, kako je napisao, veoma zadovoljan Hrvatskom koju je posjetio i ranije ove godine, neke navike i svakodnevne situacije potpuno su ga zbunile.

Među stvarima koje su mu privukle pažnju posebno se izdvojio način na koji konobari rade svoj posao. Pitao je zašto osoblje u restoranima ne prilazi gostima češće, kao što je to uobičajeno u Sjedinjenim Američkim Državama. Zanimalo ga je i zašto pojedini kafići ne primaju kartice, zbog čega je gotovina još toliko zastupljena, ali i zašto su cijene goriva osjetno više nego što je očekivao.

Zbunila ga kultura napojnica

Posebno pitanje za Amerikanca bile su napojnice. Na internetu je pronašao različite informacije o tome koliko je uobičajeno ostaviti konobaru, pa je tokom boravka u Hrvatskoj uglavnom ostavljao između 10 i 15 posto.

Trending

Lionel Messi emotivnom se porukom oprostio od reprezentacije Argentine, spomenuo i Maradonu

U raspravi su mu pojedini korisnici objasnili da napojnica u Hrvatskoj nije obavezna na način na koji je to često slučaj u SAD-u. Jedan od komentatora naveo je da su konobari plaćeni za svoj rad, dok je drugi savjetovao da je uobičajeno jednostavno zaokružiti račun ako je usluga bila dobra.

Kao primjer je naveo račun od 126 eura, uz koji bi ostavio 130 eura, dok bi kod kafe koja košta 2,80 eura račun zaokružio na tri eura.

Međutim, nisu se svi složili s takvim objašnjenjem. Jedan korisnik istakao je da se napojnica ipak očekuje kada je usluga dobra, posebno u restoranima na obali. Naveo je da bi na račun od 126 eura ostavio između 10 i 15 eura. Napojnica je, prema njegovim riječima, uobičajena i kod frizera, turističkih vodiča, manikure, pedikure i masaža, piše Index.

03.09.26. 09:08

U restoranu na Jadranu mu vodu pokušali naplatiti 7 KM, on je vratio: "Više me neće vidjeti"

"Ne želimo da nas konobar stalno prekida"

Amerikanca je iznenadilo i to što konobari u Hrvatskoj ne prilaze gostima svakih nekoliko minuta kako bi provjerili je li sve u redu.

Korisnici su mu objasnili da se takav pristup u Hrvatskoj često smatra napornim i nepristojnim. Jedan od njih prisjetio se situacije s porodičnog slavlja u restoranu, kada je konobar učestalo prilazio stolu i pitao goste je li sve u redu. Domaćin proslave se zbog toga, kako je opisao, vidno iznervirao.

"To je evropski stil posluživanja. Nama ide na živce kada nas neko stalno prekida", glasio je jedan od komentara.

Američki način posluživanja, u kojem osoblje često razgovara s gostima, provjerava treba li im još nešto i nastoji biti posebno ljubazno, dio učesnika rasprave opisao je kao kulturološku razliku koja nije nužno dobrodošla u Evropi.

Iznenadile ga i gotovina, romobili i ponašanje ljudi

Osim konobara i napojnica, Amerikanac je primijetio i veliki broj električnih romobila na ulicama, kao i činjenicu da pojedini ugostiteljski objekti i dalje preferiraju gotovinu.

Jedan korisnik objasnio mu je da je gotovina i dalje veoma zastupljena na Balkanu, između ostalog zbog naknada koje prate kartične transakcije.

Amerikanac je primijetio i razliku u svakodnevnoj komunikaciji. Napisao je da su ljudi u Evropi, barem prema njegovom iskustvu, suzdržaniji, da ima manje neobaveznog razgovora u trgovinama i manje osmijeha prema nepoznatim ljudima.

Jedan Hrvat koji danas živi u Sjedinjenim Američkim Državama podijelio je vlastito iskustvo. Prisjetio se kako je njegova majka, tokom prve posjete SAD-u, bila iznenađena kada ju je prodavačica u jednoj trgovini pitala je li pronašla sve što je tražila i kako joj je prošao dan.

"Zašto ona razgovara sa mnom?", navodno ga je upitala majka, što je, prema njegovim riječima, najbolje pokazalo koliko se razlikuju društvene navike.

Rasprava je tako pokazala da ono što je u jednoj zemlji znak ljubaznosti i dobre usluge u drugoj može djelovati pretjerano ili neobično. Amerikanac je Hrvatsku napustio s brojnim pitanjima, ali i iskustvom koje mu je otvorilo zanimljiv pogled na razlike između američkog i evropskog svakodnevnog života.