Reforma glavna tema sastanka u Istanbulu
Radiosarajevo.ba
Na redovnom godišnjem sastanku Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Istanbulu zvaničnici iz cijelog svijeta danas nastavljaju razgovore o tome šta treba učiniti kako bi se učvrstili još krhki znaci oporavka globalne privrede poslije najteže recesije od Drugog svjetskog rata, javljaju agencije.
Ministri finansija, guverneri centralnih banaka i poslovni ljudi iz cijelog svijeta imat će na dnevnom redu i pitanje kakve sistemske promjene treba izvršiti u međunarodnim finansijskim institucijama kako bi se spriječilo ponavljanje krize i kako bi, u slučaju da se to ipak dogodi, MMF i Svjetska banka mogli efikasnije da reagiraju.
U izvještaju objavljenom pred sastanak u Istanbulu, grupa od 30 uglednih bankara i ekonomista kritizirala je MMF što u godinama iz nas nije upozorio da može da dođe do krize.
Na drugoj strani, dio stručnjaka ocjenjuje da takve kritike nisu osnovane, prenosi londonski BBC.
"To pomalo nije fer zato što MMF nije u stanju da značajno utiče na najvažnije razvijene zemlje, kao što su SAD, Japan, Britanija i Francuska. Uloga MMF-a je više da savjetuje. Mislim da je pogrešno kriviti MMF zato što nije predvidio finansijsku krizu, ali kada je kriza izbila MMF je odigrao vrlo važnu ulogu jer je savjetovao vlade kako da izađu iz nje", izjavio je za BBC profesor međunarodnih finansija Kern Alexander.
MMF je svakako ponovo dobio značajnu ulogu, koju je u velikoj mjeri izgubio u godinama pred ekonomsku krizu, kada je bilo relativno lako pozajmiti pare od privatnih banaka i fondova.
Ne samo da su resursi Fonda povećani kako bi on bio u stanju da priskoči u pomoć najteže pogođenim zemljama, nego su stručnjaci MMF angažirani da nadgledaju mjere ekonomske politike širom svijeta.
Sada se govori o tome kako dodatno proširiti mandat MMF-a, kako bi on bio u stanju da nadgleda i makroekonomsko stanje i banke i postao centralno mjesto na kojem će se razmijenjivati informacije o globalnoj ekonomiji i finansijama i koordinirati mjere kojre preduzimaju vlade.
Međutim, paralelno sa razgovorima o tome šta treba preduzeti da bi međunarodne finansijske institucije bile efikasnije, vodi se i debata o tome koliko koja zemlja u njima ima uticaja.
Od osnivanja MMF-a i Svjetske banke, vodeću riječ u tim institucijama imaju Amerikanci i zapadnoevropske zemlje, a sada se čini neminovnim da se povećaju takozvane kvote, a time i uticaj najvećih zemalja u razvoju kao što su Indija, Kina i Brazil.
Razgovori o preraspodjeli uticaja u MMF-u trebalo bi da se završe do januara 2011. godine - očekuje se da Amerikanci neće izgubiti pravo da ulože veto na većinu odluka u Fondu, ali da će ključne zemlje u razvoju dobiti veći uticaj.
fena/radiosarajevo.ba
Ministri finansija, guverneri centralnih banaka i poslovni ljudi iz cijelog svijeta imat će na dnevnom redu i pitanje kakve sistemske promjene treba izvršiti u međunarodnim finansijskim institucijama kako bi se spriječilo ponavljanje krize i kako bi, u slučaju da se to ipak dogodi, MMF i Svjetska banka mogli efikasnije da reagiraju.
U izvještaju objavljenom pred sastanak u Istanbulu, grupa od 30 uglednih bankara i ekonomista kritizirala je MMF što u godinama iz nas nije upozorio da može da dođe do krize.
Na drugoj strani, dio stručnjaka ocjenjuje da takve kritike nisu osnovane, prenosi londonski BBC.
"To pomalo nije fer zato što MMF nije u stanju da značajno utiče na najvažnije razvijene zemlje, kao što su SAD, Japan, Britanija i Francuska. Uloga MMF-a je više da savjetuje. Mislim da je pogrešno kriviti MMF zato što nije predvidio finansijsku krizu, ali kada je kriza izbila MMF je odigrao vrlo važnu ulogu jer je savjetovao vlade kako da izađu iz nje", izjavio je za BBC profesor međunarodnih finansija Kern Alexander.
MMF je svakako ponovo dobio značajnu ulogu, koju je u velikoj mjeri izgubio u godinama pred ekonomsku krizu, kada je bilo relativno lako pozajmiti pare od privatnih banaka i fondova.
Ne samo da su resursi Fonda povećani kako bi on bio u stanju da priskoči u pomoć najteže pogođenim zemljama, nego su stručnjaci MMF angažirani da nadgledaju mjere ekonomske politike širom svijeta.
Sada se govori o tome kako dodatno proširiti mandat MMF-a, kako bi on bio u stanju da nadgleda i makroekonomsko stanje i banke i postao centralno mjesto na kojem će se razmijenjivati informacije o globalnoj ekonomiji i finansijama i koordinirati mjere kojre preduzimaju vlade.
Međutim, paralelno sa razgovorima o tome šta treba preduzeti da bi međunarodne finansijske institucije bile efikasnije, vodi se i debata o tome koliko koja zemlja u njima ima uticaja.
Od osnivanja MMF-a i Svjetske banke, vodeću riječ u tim institucijama imaju Amerikanci i zapadnoevropske zemlje, a sada se čini neminovnim da se povećaju takozvane kvote, a time i uticaj najvećih zemalja u razvoju kao što su Indija, Kina i Brazil.
Razgovori o preraspodjeli uticaja u MMF-u trebalo bi da se završe do januara 2011. godine - očekuje se da Amerikanci neće izgubiti pravo da ulože veto na većinu odluka u Fondu, ali da će ključne zemlje u razvoju dobiti veći uticaj.
fena/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
