Putin: Štiti bi poremetio stratešku ravnotežu
Radiosarajevo.ba
Ruski premijer Vladimir Putin ocijenio je u utorak da američki planovi o postavljanju proturaketnog štita (ABM) u Evropi remete stratešku ravnotežu između SAD-a i Rusije i ugrožavaju razgovore o novom sporazumu o smanjenju strateškog naoružanja.
"Problem je u tome što naši američki partneri grade proturaketni sustav, a mi ne", rekao je u Vladivostoku Putin novinarima i objasnio da su pitanja ABM i ofanzivnog naoružanja tijesno povezana.
"Ako jedna strana ne razvija ABM, postoji opasnost da bi partneri, stvaranjem takvog štita, mogli da se osjete potpuno sigurno i rade šta hoće, što bi poremetilo ravnotežu, a agresivnost bi smjesta počela jačati, kako u politici, tako i u ekonomiji", naglasio je Putin, prenijele su agencije.
Moskva, prema njegovim riječima, želi informacije od Washingtona o planovima o proturaketnom štitu i povezuje taj zahtjev s novim nuklearnim sporazumom, a zauzvrat je spremna pružiti informacije o svome ofanzivnom naoružanju.
"Želimo li razmjenjivati informacije, onda bi oni trebald da nam proslijede podatke o proturaketnoj odbrani, a mi smo spremni pružiti im informacije o našem ofanzivnom oružju", kazao je Putin.
Prema njegovim riječima, razgovori Moskve i Washingtona o novom nuklearnom sporazumu pozitivno se razvijaju.
Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja (START), koji su SSSR i SAD potpisali 1991. godine, istekao je 5. decembra i sada treba biti zamijenjen novim sporazumom.
Dvije zemlje su u proteklih šest mjeseci u Ženevi održale nekoliko krugova konsultacija i očekuje se da uskoro sačine nacrt dokumenta.
Pregovori su privremeno obustavljeni zbog božićnih blagdana i treba da budu nastavljeni sredinom januara. Pregovarači su saopćili kako još samo treba da utvrde neke tehničke detalje budućeg ugovora.
Stari sporazum je obavezao dvije zemlje da smanje broj nuklearnih bojevih glava s 10.000 na 6.000, što su učinile do 2001. godine, a taj broj bi, prema novom sporazumu, trebalo da u roku od sedam godina bude smanjen na oko 1.500 bojevih glava.
fena/radiosarajevo.ba
"Problem je u tome što naši američki partneri grade proturaketni sustav, a mi ne", rekao je u Vladivostoku Putin novinarima i objasnio da su pitanja ABM i ofanzivnog naoružanja tijesno povezana.
"Ako jedna strana ne razvija ABM, postoji opasnost da bi partneri, stvaranjem takvog štita, mogli da se osjete potpuno sigurno i rade šta hoće, što bi poremetilo ravnotežu, a agresivnost bi smjesta počela jačati, kako u politici, tako i u ekonomiji", naglasio je Putin, prenijele su agencije.
Moskva, prema njegovim riječima, želi informacije od Washingtona o planovima o proturaketnom štitu i povezuje taj zahtjev s novim nuklearnim sporazumom, a zauzvrat je spremna pružiti informacije o svome ofanzivnom naoružanju.
"Želimo li razmjenjivati informacije, onda bi oni trebald da nam proslijede podatke o proturaketnoj odbrani, a mi smo spremni pružiti im informacije o našem ofanzivnom oružju", kazao je Putin.
Prema njegovim riječima, razgovori Moskve i Washingtona o novom nuklearnom sporazumu pozitivno se razvijaju.
Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja (START), koji su SSSR i SAD potpisali 1991. godine, istekao je 5. decembra i sada treba biti zamijenjen novim sporazumom.
Dvije zemlje su u proteklih šest mjeseci u Ženevi održale nekoliko krugova konsultacija i očekuje se da uskoro sačine nacrt dokumenta.
Pregovori su privremeno obustavljeni zbog božićnih blagdana i treba da budu nastavljeni sredinom januara. Pregovarači su saopćili kako još samo treba da utvrde neke tehničke detalje budućeg ugovora.
Stari sporazum je obavezao dvije zemlje da smanje broj nuklearnih bojevih glava s 10.000 na 6.000, što su učinile do 2001. godine, a taj broj bi, prema novom sporazumu, trebalo da u roku od sedam godina bude smanjen na oko 1.500 bojevih glava.
fena/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
