Prodaja žena i djevojčica cvjeta u Evropi

Eurojust, evropska jedinica za pravosudnu saradnju iz Haaga je krajem aprila izvijestio da trgovina ljudima cvjeta u Evropi. Ipak, broj slučajeva podnesenih protiv trgovaca ljudima je neproporcionalan u odnosu na broj zabilježenih žrtava, piše EUobserver, prenosi Libela.

"Nešto nije u redu, nedovoljan broj ljudi je doveden pred lice pravde. Jedna stvar je sigurna, trgovina ljudima posao je koji cvate," izjavio je Michèle Coninsx, novoizabrani predsjednik Eurojust-a. Eurojust, koji sarađuje s nacionalnim pravosudnim vlastima oko slučajeva prekograničnog kriminala, cilja na povećanje broja slučajeva koje zemlje članice prijavljuju Eurojust-u.

Uprkos alarmantnim brojkama, Eurojust je obradio 74 registrovana slučaja u 2009. godini, dok ih je u 2004. registrovano samo 14. Ujedinjeni narodi procjenjuju da globalno gledano trgovina ljudima zarađuje 32 milijarde eura godišnje. Na tlu Evrope, ukupan profit trgovine ljudima nije poznat, pa ipak, dužnosnici kažu da je porast trgovine ljudima zasigurno povezan i s velikom zaradom. Jedan od indikatora je oštar porast trgovine nakon ulaska Bugarske i Rumunjske u EU 2007. godine. Postojeće organizovane kriminalne grupe u Evropi, neke od njih sa sjedištem u Holandiji na primjer, iskoristile su priliku da siromašne djevojke iz navedenih zemalja namame poslovnim obećanjima.

Žrtve iz Mađarske, Rumunije, Bugarske...

Holandski javni tužilac za trgovinu ljudima kaže da su Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Nigerija glavni izvor trgovine ljudima za Holandiju. Većina žena iz Mađarske završe radeći kao seksualne robinje i prostitutke. Druge završe kao radnice ili posluge u domaćinstvima. Do 300 prostitutki radi u Amsterdamskoj crvenoj četvrti.

Stop The Traffik: Kampanja protiv trgovine ljudima

"Te su žene više-manje žrtve", kaže javni tužilac, ističući da neke od njih dobrovoljno pristaju raditi na temelju obećanja da mogu otići nakon nekoliko mjeseci. Kada pokušaju otići, bivaju prisiljene ostati.

Žena koja je pristala razgovarati s tužiocem tvrdi da su žene prisiljene zaraditi minimalno 1000 eura svake noći. Ukoliko se klijentu naplaćuje 50 eura usluga, to je oko 20 ljudi u jednoj noći. Novac se zatim šalje u rumunjske, bugarske i nigerijske banke. Praćenje novčanog traga posebno je teško u nigerijskom fragmentiranom bankarskom sistemu, pa je gotovo nemoguće za vlasti da uđu u trag i uhapse kriminalce.

U drugom slučaju, organizovane kriminalne grupe koje djeluju u Francuskoj i Italiji držale su 100 bugarskih žena za seksualno iskorištavanje, a profit trgovine dosegnuo je oko 10 miliona eura tokom četiri godine. Vlasti su prekinule lanac trgovine, ali jedan od osumnjičenika nastavio je biznis iz zatvorske ćelije koristeći faks i telefon.

"Govorimo o stvarnim ljudima u Evropi koji se danas drže u robovlasničkim uslovima. Imamo mnogo više evropskih žrtava koje su izložene zlostavljanju u Evropi", istaknula je Myria Vassiliadou, koordinatorica EU protiv trgovine ljudima. "Trgovina ljudima je rodno pitanje i trebala bi biti kao takva i procesuirana", dodala je ona.

Nedovoljno se istražuje i procesuira

Mišljenje stručne grupe za trgovinu ljudima Evropske komisije iz 2010. godine zaključilo je da države članice ne istražuju dovoljno ovaj tip kriminala iz razloga što je lakše, jeftinije i jednostavnije procesuirati druge vrste kažnjivih djela. Te iste godine, niti jedna država članica EU nije iznijela podatke o broju slučajeva i sudskih procesa trgovine ljudima, rekao je Eurojust. Stoga Eurojust vrši pritisak na zemlje članice kako bi ih obvezala da prijavljuju i da bolje prate slučajeve trgovine ljudima.

"Takva obaveza već postoji za slučajeve terorizma, a mi želimo da ona postoji i za slučajeve trgovine ljudima, James Thuy, glasnogovornik Eurojusta rekao je za EUobserver. Eurojust, Vijeće Europe i Komisija predlažu obnovljenu strategiju borbe protiv trgovine ljudima kojoj bi cilj bilo otkrivanje, zamrzavanje te oduzimanje imovine stečene ovim kriminalnom.

70 nacionalnih sudskih i policijskih organa koji se bore protiv trgovine ljudima našli su se u uredu Eurojusta u četvrtak i petak (26. i 27. aprila) kako bi pomogli definirati takvu strategiju. U međuvremenu, države članice imaju rok do 6. aprila 2013. kako bi odgovorile na direktivu o trgovanju ljudima Komisije iz 2011. Eurostat također planira objavljivanje publikacije o trgovini ljudima u svim državama članicama u oktobru ove godine.