Počela biskupska konferencija BiH
Radiosarajevo.ba
Pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu danas, 3. novembra, započelo je 47. redovno zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine koje će trajati do četvrtka.
Osim svih biskupa članova BKBiH-a na zasjedanju sudjeluje i biskup križevački mons. Nikola Kekić kao delegat Hrvatske biskupske konferencije. Budući da Međunarodna biskupska konferencija sv. Ćirila i Metoda i Austrijska biskupska konferencija imaju gotovo u isto vrijeme svoja redovna zasjedanja, njihovi delegati nisu mogli uzeti učešća u zasjedanju BKBiH-a.
Nakon što je kao domaćin izrazio dobrodošlicu braći u biskupstvu, kardinal Puljić je posebno pozdravio biskupa Kekića napomenuvši da Križevačka eparhija ima svoj vikarijat na području BiH. On je podsjetio da će se prvog dana dijelu zasjedanja pridružiti i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro D'Errico.
Govoreći o predviđenom dnevnom redu zasjedanja, kardinal Puljić istaknuo je važnost izgradnje kulture i dijaloga na prostorima BiH. "Osim toga, svjesni smo da naša crkva živi u konkretnom vremenu i na konkretnom području. Upravo zato želimo promotriti sadašnje stanje i tražiti način djelovanja i prenošenja poruke nade našim vjernicima, ali i svim ljudima dobre volje", kazao je kardinal Puljić, koji je zatim zahvalio svima koji su svojom nazočnošću ili na drugi način poduprli prve korake Vrhbosanskog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu.
On je istaknuo da su svećenici i svećenička zvanja, kao i briga za redovnike i redovnice, od osobite važnost za biskupe te će u Svećeničkoj godini o tome razmišljati na poseban način.
U ime predsjednika i svih biskupa Hrvatske biskupske konferencije pozdrav i prigodnu riječ uputio je biskup križevački mons. Nikola Kekić koji je zahvalio biskupu Periću i delegatima drugih biskupa iz BiH koji su sudjelovali na njegovu posvećenju za biskupa.
"Kako se jurisdikcija križevačkoga biskupa proteže i na grkokatolike u Bosni i Hercegovini, ovdje među vama osjećam se kao doma, kao u svojoj kući", kazao je biskup Kekić izražavajući spremnost da sudjeluje na zasjedanjima kad god mu je to moguće bilo osobno bilo preko svoga vikara u BiH.
Potom je rekao da je 2. oktobra ove godine potvrdio Grgokatolički vikarijat Križevačke eparhije u BiH, koji je 2005. obnovio njegov prethodnik biskup Slavomir Miklovš te da je za vikara imenovao župnika i dekana u Kozarcu kod Prijedora protojereja Stavrofora Mihala Stahneka.
"Dobro vam je poznato da su krajem 19. i početkom 20. stoljeća u sjeverne krajeve Bosne (Prnjavor, Devetina) počeli doseljavati grkokatolici Ukajinci iz Galicije, odnosno zapadne Ukrajine. U arhivu Križevačke biskupije nalazimo mnogo spisa koje je vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler slao križevačkom biskupu radi problema pastorazacije tih vjernika. Prvi svećenik koji je došao u Bosnu 1897. bio je Andrija Segedi, koji je 1900. osnovao prve dvije župe - Prnjavor i Devetinu", kazao je biskup Kekić podsjećajući da je grkoaktolike Ukrajince u tri navrata posjetio lavovski nadiskup i metropolit Andrej Šepticki pod čiju su jurisdikciju sve do 1914, spadali grkokatolici u Bosni.
On je također podsjetio da je 1907. nadbiskup Šepticki za grkokatolike u Bosni osnovao vikarijat sa sjedištem u Sarajevu te iz Galicije poslao na tu službu svećenika Josipa Žuku, a ordinarij mu je bio vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler.
"Godine 1914. umjesto vikarijata Sveta Stolica ustanovila je apostolsku administratura. Od 1924. grkokatolici u Bosni u sastavu su Križevačke eprahije. Danas u ovom vikarijatu ima 7 župa, u kojima djeluje 6 svećenika, a posljednjih godina ima puno svećeničkih zvanja iz ovih krajeva, odnosno osam bogoslova od kojih su čak četvorica od Prnjavora", rekao je biskup Kekić istaknuvši da su tijekom rata mnogi iz tih području otišli u Hrvatsku ili druge zemlje pa se broj grkokatolika gotovo prepolovio.
Spomenuo je da se u središtu Banje Luke gradi nova crkva Krista Kralja i da je koncem kolovoza kao križevački biskup prvi put pohodio te vjernike.
Večeras, 3. novembra u 18 sati biskupi će slaviti Svetu misu u katedrali za pokojne nad/biskupe, svećenike, redovnike i redovnice. Euharistiju će predslaviti kardinal Puljić, a prigodnu propovijed uputiti biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica.
Iste večeri, 3. novembra u Maloj galeriji franjevačkog samostana sv. Ante na Bistriku u 19,30 sati biskupi će sudjelovati na otvaranju izložbe pristiglih radova za spomenik papi Ivanu Pavlu II. koji će biti postavljen pred sarajevskom katedralom. Izložbu će otvoriti kardinal Puljić.
U srijedu, 4. novembra u 7 sati biskupi će slavit Euharistiju u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u zajedništvu s poglavarima i profesorima Vrhbosanskog bogoslovnog fakulteta i sudjelovanje bogoslovne zajednice.
Konferencija za novinare bit će upriličena u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u četvrtak, 5. novembra u 12 sati, a na konferenciji će sudjelovati kardinal Puljić i generalni tajnik BKBiH-a mons. Ivo Tomašević.
fena
Osim svih biskupa članova BKBiH-a na zasjedanju sudjeluje i biskup križevački mons. Nikola Kekić kao delegat Hrvatske biskupske konferencije. Budući da Međunarodna biskupska konferencija sv. Ćirila i Metoda i Austrijska biskupska konferencija imaju gotovo u isto vrijeme svoja redovna zasjedanja, njihovi delegati nisu mogli uzeti učešća u zasjedanju BKBiH-a.
Nakon što je kao domaćin izrazio dobrodošlicu braći u biskupstvu, kardinal Puljić je posebno pozdravio biskupa Kekića napomenuvši da Križevačka eparhija ima svoj vikarijat na području BiH. On je podsjetio da će se prvog dana dijelu zasjedanja pridružiti i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro D'Errico.
Govoreći o predviđenom dnevnom redu zasjedanja, kardinal Puljić istaknuo je važnost izgradnje kulture i dijaloga na prostorima BiH. "Osim toga, svjesni smo da naša crkva živi u konkretnom vremenu i na konkretnom području. Upravo zato želimo promotriti sadašnje stanje i tražiti način djelovanja i prenošenja poruke nade našim vjernicima, ali i svim ljudima dobre volje", kazao je kardinal Puljić, koji je zatim zahvalio svima koji su svojom nazočnošću ili na drugi način poduprli prve korake Vrhbosanskog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu.
On je istaknuo da su svećenici i svećenička zvanja, kao i briga za redovnike i redovnice, od osobite važnost za biskupe te će u Svećeničkoj godini o tome razmišljati na poseban način.
U ime predsjednika i svih biskupa Hrvatske biskupske konferencije pozdrav i prigodnu riječ uputio je biskup križevački mons. Nikola Kekić koji je zahvalio biskupu Periću i delegatima drugih biskupa iz BiH koji su sudjelovali na njegovu posvećenju za biskupa.
"Kako se jurisdikcija križevačkoga biskupa proteže i na grkokatolike u Bosni i Hercegovini, ovdje među vama osjećam se kao doma, kao u svojoj kući", kazao je biskup Kekić izražavajući spremnost da sudjeluje na zasjedanjima kad god mu je to moguće bilo osobno bilo preko svoga vikara u BiH.
Potom je rekao da je 2. oktobra ove godine potvrdio Grgokatolički vikarijat Križevačke eparhije u BiH, koji je 2005. obnovio njegov prethodnik biskup Slavomir Miklovš te da je za vikara imenovao župnika i dekana u Kozarcu kod Prijedora protojereja Stavrofora Mihala Stahneka.
"Dobro vam je poznato da su krajem 19. i početkom 20. stoljeća u sjeverne krajeve Bosne (Prnjavor, Devetina) počeli doseljavati grkokatolici Ukajinci iz Galicije, odnosno zapadne Ukrajine. U arhivu Križevačke biskupije nalazimo mnogo spisa koje je vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler slao križevačkom biskupu radi problema pastorazacije tih vjernika. Prvi svećenik koji je došao u Bosnu 1897. bio je Andrija Segedi, koji je 1900. osnovao prve dvije župe - Prnjavor i Devetinu", kazao je biskup Kekić podsjećajući da je grkoaktolike Ukrajince u tri navrata posjetio lavovski nadiskup i metropolit Andrej Šepticki pod čiju su jurisdikciju sve do 1914, spadali grkokatolici u Bosni.
On je također podsjetio da je 1907. nadbiskup Šepticki za grkokatolike u Bosni osnovao vikarijat sa sjedištem u Sarajevu te iz Galicije poslao na tu službu svećenika Josipa Žuku, a ordinarij mu je bio vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler.
"Godine 1914. umjesto vikarijata Sveta Stolica ustanovila je apostolsku administratura. Od 1924. grkokatolici u Bosni u sastavu su Križevačke eprahije. Danas u ovom vikarijatu ima 7 župa, u kojima djeluje 6 svećenika, a posljednjih godina ima puno svećeničkih zvanja iz ovih krajeva, odnosno osam bogoslova od kojih su čak četvorica od Prnjavora", rekao je biskup Kekić istaknuvši da su tijekom rata mnogi iz tih području otišli u Hrvatsku ili druge zemlje pa se broj grkokatolika gotovo prepolovio.
Spomenuo je da se u središtu Banje Luke gradi nova crkva Krista Kralja i da je koncem kolovoza kao križevački biskup prvi put pohodio te vjernike.
Večeras, 3. novembra u 18 sati biskupi će slaviti Svetu misu u katedrali za pokojne nad/biskupe, svećenike, redovnike i redovnice. Euharistiju će predslaviti kardinal Puljić, a prigodnu propovijed uputiti biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica.
Iste večeri, 3. novembra u Maloj galeriji franjevačkog samostana sv. Ante na Bistriku u 19,30 sati biskupi će sudjelovati na otvaranju izložbe pristiglih radova za spomenik papi Ivanu Pavlu II. koji će biti postavljen pred sarajevskom katedralom. Izložbu će otvoriti kardinal Puljić.
U srijedu, 4. novembra u 7 sati biskupi će slavit Euharistiju u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u zajedništvu s poglavarima i profesorima Vrhbosanskog bogoslovnog fakulteta i sudjelovanje bogoslovne zajednice.
Konferencija za novinare bit će upriličena u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u četvrtak, 5. novembra u 12 sati, a na konferenciji će sudjelovati kardinal Puljić i generalni tajnik BKBiH-a mons. Ivo Tomašević.
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
