Ovo su prava koja uživaju državljani EU

Jedna od ideja koja definira Evropsku uniju je i sistem socijalnih potpora. Uvjerenje da je država odgovorna za brigu o svojim građanima rašireno je u svim zemljama članicama i postalo je vrsta zajedničke kulture izjednačavajući u mišljenju 27 nacionalnosti, piše Danas.hr.

Podrška studentima roditeljima

Evo kako to izgleda u Danskoj. Studenti koji redovito studiraju mogu živjeti u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici i imati djecu, te iako nemaju posao, izdržavanje porodice im je omogućeno zahvaljujući potporama danske vlade. Svi redovni studenti studij mogu pohađati potpuno besplatno i mjesečno primati stipendiju koja mjesečno iznosi i više od 800 eura.

Djeca studenata roditelja pohađaju vrtić koji se nalazi u kampusu, a njihovi roditelji studenti primaju novčanu naknadu koja im služi kao pomoć u uzdržavanju. Redovnim studentima vlada daje petogodišnju potporu, a studenti roditelji mogu dobiti dodatnu potporu od vlade u vremenu od 12 mjeseci, i to šest mjeseci majka i šest mjeseci otac.

Ovakvim sistemom potpora potiče se ne samo obrazovanje nego i natalitet.

Sistem socijalne brige i sigurnosti u Danskoj, kao i u drugim zemljama Europske unije, općenito obuhvaća besplatnu zdravstvenu zaštitu, potporu za dugoročnu nezaposlenost, brigu za trudnice i povlastice za brigu o djeci.

Osiguranje nezaposlenosti

Danski državljani koji žive u zemlji imaju različite kategorije penzija, a nakon 67 godina svi imaju pravo na starosnu penziju. Dodatne penzije ostvaruju oni koji rade najmanje devet sati sedmično. Poseban sistem dodatnih penzija namijenjen je za penzije udovica/udovaca i djece umrlih osiguranika. Tim sistemom upravlja centralno tijelo vezano uz Ministarstvo rada. Osim toga, postoji još nekoliko penzijskih fondova utemeljenih kolektivnim ugovorima.

Zdravstvena zaštita pokriva cijelu populaciju, a njome upravljaju i finansiraju je regionalni i lokalni organi. Zdravstveno osiguranje u nadležnosti je Ministarstva zdravstva, a fondovima novčanih naknada za bolest i materinstvo također upravljaju lokalni organi. Opći porodični dodaci i ostale porodične naknade također su u nadležnosti lokalnih organa, a na centralnom nivou ove naknade nadzire Ministarstvo poreza i taksi te Ministarstvo socijalnih pitanja.

Osiguranje nezaposlenosti je dobrovoljno, fondovi tog osiguranja raspodijeljeni su po različitim granama, a centralni fond je u nadležnosti Ministarstva rada. Doprinose za osiguranje u slučaju nezaposlenosti plaćaju zaposlenici i poslodavci.

Francuski radnici na ulicama

Francuski sistem socijalne pomoći ne razlikuje se u osnovi od danskog, iako francuski sistem socijalne pomoći, u uslovima ekonomske krize, opstaje samo zahvaljujući njihovom visokom kreditnom rejtingu koji im dopušta dizanje kredita kako bi sustav održali stabilnim i reformama tražili nova rješenja.

I zaista, vlade zemalja EU uvode planove štednje i smanjivanja potrošnje kako bi smanjile nacionalni dug i obuzdale javnu potrošnju. Ove reforme dočekane su s otporom, i ne samo u Grčkoj. Nijemci su ljuti zbog smanjenja socijalne potrošnje, u Francuskoj hiljade radnika izašle su na ulice zbog pomicanja granice umirovljenja. Argument Francuske je opstanak sistema državnih penzija, dok demonstranti nalaze rješenje u oporezivanju banaka i mešetara na berzi.

Veliki postotak socijalnih davanja u EU odlazi na potporu tržištu rada i davanja za nezaposlenost i penzijski fond. U uslovima starenja stanovništva i produženog životnog vijeka, pod finansijskim pritiskom, dobna granica penzionisanja pomiče se na gore. Dodatni izazovi za koje se nalaze različita rješenja su i u rigidnosti tržišta rada. Teško je otpustiti radnika što otežava zapošljavanje novih.

Danska je, čini se, našla rješenje u svom sistemu "fleksigurnosti", koji poslodavcima daje više slobode u otpuštanju i zapošljavanju, a država pruža potporu otpuštenima u novcu i kroz sticanje novih znanja i vještina potrebnih za ponovno zapošljavanje.

Socijalna zaštita za sve građane

Sistem socijalne pomoći u Europi podrazumijeva posvećenost cilju pune zaposlenosti, socijalne zaštite za sve građane, socijalne uključenosti i demokratije. Zbog različitog fokusa u različitim evropskim državama, razlikujemo četiri socijalna modela: nordijski, anglosaksonski, mediteranski i kontinentalni. EU Regulativa o socijalnoj sigurnosti (Regulations 1408/71 and 574/72) koordinira prava radnika migranata koji traže posao unutar zemalja EU. To znači da su ti radnici zaštićeni od rizika koje pokriva regulativa, kao što je zdravstveno, penziono, socijalno osiguranje. Bilo koje pravo iz ustava socijalne sigurnosti koje vrijedi u jednoj zemlji mora biti regulirano i u drugoj zemlji. To ujedno znači da radnici moraju biti jednako tretirani kao i svaki drugi stanovnik matične zemlje.