Nove omladinske radne akcije u Sloveniji

Omladinske radne akcije su 60-ih godina prošlog vijeka u bivšoj Jugoslaviji bile omiljen način da se provede ljetni raspust. Vremena su se promijenila, ali su radne akcije, po svemu sudeći, barem u Sloveniji ponovo u modi.

Od Triglava do Đevđelije, mladi su gradili autoputeve i mostove, trudili se da budu bolji od svojih prethodnika na pruzi Šamac - Sarajevo, prebacivali norme, dobijali udarničke značke i pohvale, pjevali udarničke pjesme.

U mnogobrojnim omladinskim naseljima mladi iz svih krajeva bivše zajedničke domovine su se uvečer zabavljali, rađale su se nove ljubavi, sticale razne kvalifikacije, a sklapali su se i brakovi Mojci i Milorada ili Janeza i Ljupki. "Mi gradimo domovinu, domovina gradi nas", bila je omiljena parola.

Omladinci "tjerani puškama"?

Slovenačka nacionalna televizija je nedavno u dva navrata prikazala emisiju u kojoj se tvrdi sve suprotno... Prema autoru te emisije, mladi Slovenci su odlazili na radne akcije tjerani maltene puškama, prisilno, a za izbjegavanje te "obaveze" navodno bili kažnjavani i proganjani...

Međutim, potpuno neočekivano, za negiranje te televizijske priče pobrinula se upravo nova generacija mladih Slovenaca u Ptuju.

Pod pokroviteljstvom Studentske organizacije Univerziteta u Ljubljani, u Ptuju je ovih dana počela prva dobrovoljna radna akcija Studentske radne brigade.

Niko više nije spreman na volontiranje

Ista televizija je u svojoj informativnoj emisiji prikazala reportažu o tim mladim ljudima, koji uređuju Spomen park, čiste travnjake i nasipaju pijesak na staze, najavljuju pomoć ljudima u domovima za stare.

"Pomoć drugima nestaje. U novije vrijeme niko više nije spreman da pomaže besplatno", kaže student Adrej Pivk.

Njegov vršnjak, student hemije Smiljan Slukan, smatra da je sada vrijeme za ovakvu dobrovoljnu, romantičnu akciju, za obnavljanje "socijalističkih ideja u kapitalizmu". Smiljan se, naravno, šali, ali stara poslovica kaže da je u svakoj šali i pola istine.

Kapitalizam posustao

U slovenačkoj javnosti, naročito u njenom siromašnijem dijelu, sve se češće izražava sumnja u efikasnost neokapitalizma. Kapitalizam da, ali sa odgovornim privatnim kapitalom i jačom državom, što je bila karakteristika tržišnih privreda sedamdesetih godina. Preovlađujuća ideja neoliberalizma u ekonomiji, koja propagira svemoć regulacije tržišta kroz ponudu i potražnju, bez kontrolne funkcije države, sve se više dovodi u sumnju.

Slovenija, koju proteklih mjeseci drmaju propadanje dvije najveće firme - Istrabenza i Pivovarne Laško - u tome nije izuzetak.

Ništa bez Marksovog "Kapitala"

Čitanje Marksovog "Kapitala" na Zapadu je danas postalo nužda, a podržavljenje najvećih banaka uslov opstanka. I država i banaka.

Privatni kapital, kako mu dozvoljavaju konvencije, radi prvenstveno u svoju vlastitu korist i moguća kolateralna šteta ga ne zanima. A onaj, ko bi morao stalno imati u vidu opšte interese je država odnosno u njeno ime politika, podsjećaju slovenački mediji.

Odgovornost i humanost, toliko potrebne i u ekonomiji, valja, kažu, usađivati mladima, a dobrovoljne omladinske radne akcije su odlično mjesto za to.

DW/radiosarajevo.ba