Nova pravila o zaštiti evropskih vina

Nove smjernice Evropske unije o etiketiranju vina na snazi su od početka augusta. Etikete bi trebalo da postanu "jasnije i jednostavnije". A jedno je već sigurno: više nema stolnog vina.

Grožđe za berbu 2009. još sazrijeva, ali šta će stajati na bocama vina koje od njega bude proizvedeno? To pitanje trenutno muči vinare u Evropskoj uniji, jer upravo nakon ove berbe morat će da primjene najnovije smjernice EU o etiketiranju vina.

Plemenitiji nazivi

Jedno je sigurno: više nema stolnog vina. Vino koje je bilo jeftino a zvanično se nazivalo stolnim, od sada će morati da nosi nešto plemenitiji naziv. Vrstu vinove loze i godište vinari sada mogu da štampaju i na naljepnicama jeftinih boca. U Njemačkoj će na primer pisati: "Deutscher Wein – Riesling 2009". To stvarno zvuči bolje od jednostavnog "Stolno – bijelo". Njemačke vinare koji se bave proizvodnjom kvalitetnog vina brine to što bi sada svaki "južni Evropljanin" mogao iskoristiti priliku pa čak i pokušati da prodaje jeftina vina s nazivima zaštićenih loza. Ipak i Njemci su se do sada uvijek uspješno borili da zaštite svoje tradicionalne etikete kao što su predikatno vino ili kvalitetno vino iz Njemačke, i te će nazive i dalje moći da koriste.

Kad se međusobno ne takmiče, onda se evropski vinari zajednički mršte na vina koja stižu iz prekooceanskih zemalja. Ipak, čini se kako tu nema puno pomoći, ta su vina sve bolja i cijene su povoljnije od vina koja su proizvedena u Evropi. Simon Mišel-Berger iz evropskog udruženja seljaka Copa Cogeca u Briselu kaže: "Snaga koju mi u Evropi imamo leži u našoj raznolikosti. Imamo jako puno različitih vina, koja predstavljaju veliki potencijal na međunarodnom tržištu. Vina koja stižu iz Novog sveta, iz Čilea, Kalifornije itd. zaista nisu loša, ali ni izdaleka ne mogu da ponude onu dubinu i raznolikost kao ona iz Evropske unije".

Berba 2009. s novim pravilima

Ipak čini se da reforma baš i neće pomoći kupcima koji zbunjeno stoje pred policama s vinom u svojim lokalnim samoposlugama da se lakše snađu. Uvode se nove oznake i skraćenice poput "zaštićena oznaka porijekla", odnosno "zaštićeni geografski podaci". Hoće li to evropskim vinarima stvarno pomoći u borbi protiv kalifornijiskih ili južnoafričkih vina nije sasvim jasno. Evropska komesarka Marijan Fišer-Bel ipak govori o "prijelomnom trenutku za našu historiju proizvodnje vina". Predugo je, kaže, na tržištu bilo previše vina, jer je to rušilo cijene. Još prije godinu dana postavljeni su temelji ove vinske reforme. Iz SAD stižu vina kojima se ukus bačve vještački dodaje, u Južnoafričkoj Republici miješaju crno i belo vino kako bi dobili roze, što u Evropi nije dozvoljeno.

Od takvih metoda Evropljani žele da se zaštite i naglase da oni to ne rade. Vino koje već sad vri u bačvama još će moći da se etiketira na stari način, ali će berba 2009. morati da se pridržava novih pravila.

Deutsche Welle/radiosarajevo.ba