Nemiri prijete više Hrvatskoj nego Sloveniji
Radiosarajevo.ba
Najveća gospodarska kriza u posljednjih 80 godina prijeti izbijanjem socijalnih nemira koji bi u sljedeće dvije godine mogli srušiti vlade diljem svijeta, upozorava se u najnovijem izvješću londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU).
Prema tom izvješću, Hrvatska, s ocjenom rizičnosti 6,1, spada u kategoriju zemalja visokog rizika i zauzima 78. mjesto na svjetskoj ljestvici. Istu ocjenu rizičnosti među 165 zemalja obuhvaćenih istraživanjem imaju i Ekvatorijalna Gvineja, Meksiko i Jemen, te Mađarska i Litva, piše Jutarnji.
Gotovo upola manje rizična od Hrvatske je susjedna Slovenija koja je, s ocjenom 3,8, svrstana tek na 150. mjesto EIU-ove ljestvice rizičnosti prelijevanja krize u socijalne i političke vode. Istu ocjenu imaju Njemačka i Japan, koje skupina analitičara okupljenih oko tjednika The Economist svrstava među zemlje niskog rizika.
S druge strane, veći rizik od Hrvatske prisutan je u Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, kao i u Albaniji. Rizičnije od Hrvatske su i mnoge članice Europske Unije (EU), poput Rumunjske, Grčke, Estonije i Latvije.
Najrizičnija europska zemlja zapadno od bivših sovjetskih granica je Bosna i Hercegovina, kojoj je EIU dodijelio ocjenu 7,5, što je svrstava među zemlje vrlo visokog rizika. Rizičnije od BiH na Starom kontinentu jedino su još Ukrajina i Moldavija.
Problem s manjinama
Zanimljivo je da određeni rizik prelijevanja gospodarske krize u socijalnu i političku sferu postoji i u SAD-u. Štoviše, najmoćnija sila svijeta rizičnija je od niza zapadnoeuropskih zemalja, što u EIU-u objašnjavaju "značajnim problemima s manjinama" u američkom društvu i niskim stupnjem socijalne zaštite.
Indeks političke nestabilnosti rezultat je analiziranja 15 socijalnih i političkih pokazatelja.
Od 165 zemalja u istraživanju, 95 ih spada u kategoriju visokog ili čak vrlo visokog rizika, 53 ih se smatra umjereno rizičnima, a 17 zemljama niskog rizika.
Jutarnji.hr
Prema tom izvješću, Hrvatska, s ocjenom rizičnosti 6,1, spada u kategoriju zemalja visokog rizika i zauzima 78. mjesto na svjetskoj ljestvici. Istu ocjenu rizičnosti među 165 zemalja obuhvaćenih istraživanjem imaju i Ekvatorijalna Gvineja, Meksiko i Jemen, te Mađarska i Litva, piše Jutarnji.
Gotovo upola manje rizična od Hrvatske je susjedna Slovenija koja je, s ocjenom 3,8, svrstana tek na 150. mjesto EIU-ove ljestvice rizičnosti prelijevanja krize u socijalne i političke vode. Istu ocjenu imaju Njemačka i Japan, koje skupina analitičara okupljenih oko tjednika The Economist svrstava među zemlje niskog rizika.
S druge strane, veći rizik od Hrvatske prisutan je u Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, kao i u Albaniji. Rizičnije od Hrvatske su i mnoge članice Europske Unije (EU), poput Rumunjske, Grčke, Estonije i Latvije.
Najrizičnija europska zemlja zapadno od bivših sovjetskih granica je Bosna i Hercegovina, kojoj je EIU dodijelio ocjenu 7,5, što je svrstava među zemlje vrlo visokog rizika. Rizičnije od BiH na Starom kontinentu jedino su još Ukrajina i Moldavija.
Problem s manjinama
Zanimljivo je da određeni rizik prelijevanja gospodarske krize u socijalnu i političku sferu postoji i u SAD-u. Štoviše, najmoćnija sila svijeta rizičnija je od niza zapadnoeuropskih zemalja, što u EIU-u objašnjavaju "značajnim problemima s manjinama" u američkom društvu i niskim stupnjem socijalne zaštite.
Indeks političke nestabilnosti rezultat je analiziranja 15 socijalnih i političkih pokazatelja.
Od 165 zemalja u istraživanju, 95 ih spada u kategoriju visokog ili čak vrlo visokog rizika, 53 ih se smatra umjereno rizičnima, a 17 zemljama niskog rizika.
Jutarnji.hr
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.