Neizvjestan izbor glavnih ljudi Evropske unije

Na vanrednom samitu u Briselu lideri Evropske unije pokušat će postići dogovor o popunjavanju ključnih položaja koje predviđa Lisabonski ugovor.

Kandidati za predsjednika Evropskog vijeća su belgijski premijer Herman van Rompuy, luksemburški i holandski premijeri Jean-Claude Juncker i Jan-Peter Balkenende te bivši britanski premijer Tony Blair.

Svoju su kandidaturu sami istaknuli bivša latvijska predsjednica Vaira Vike-Freiberga, bivši irski premijer John Bruton i estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves.

Među kandidatima za izbor visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku su bivši talijanski premijer Massimo D'Alema te bivši austrijski kancelar Alfred Gusenbauer.

Švedski premijer Fredrik Reinfeldt rekao je da će na samit doći s po jednim kandidatom za svako od slobodnih mjesta. No, u ovom trenutku nije sigurno hoće li to proći glatko, pa se ne isključuje mogućnost da se na sastanku glasa i da se tako završi izbor.

Bude li glasanja, odluka se mora donijeti kvalificiranom većinom i to, kako tumači švedsko predsjedništvo, po pravilima Ugovora iz Nice koji je na snazi do 1. decembra. Po tom sistemu glasanja, svaka zemlja članica ima određen broj glasova, ovisno o njenoj demografskoj težini. Primjerice, najveće članice Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija imaju svaka po 29 glasova, a najmanja Malta, tri. Da bi neka odluka prošla, mora dobiti 255 od 345 mogućih glasova i za nju mora glasovati najmanje 18 zemalja. tj. dvije trećine članica. Bilo koja zemlja članica može tražiti da se provjeri predstavljaju li zemlje koje su glasovale za, najmanje 62% stanovništva EU-a.

Švedsko predsjedništvo svakako bi htjelo izbjeći glasanje o tako važnim pitanjima jer bi nadglasavanje nekih članica moglo izazvati nove podjele u Uniji.

U međuvremenu, u Briselu se sve glasnije kritizira postupak izbora prvoga stalnog predstavnika i prvog ministra vanjskih poslova. Predsjedatelj Evropskog vijeća vodi tajne razgovore s čelnicima ostalih zemalja, što mnoge podsjeća na konklave za izbor pape. U štampi se svaki dan pojavljuju nova imena, a pritom nitko ne zna kakva je slika o Evropi tih kandidata, javlja Hina.

hina/radiosarajevo.ba