Neizvjesna evropska budućnost regije

Kriza u eurozoni čini sasvim neizvjesnom europsku perspektivu regije zapadnog Balkana koja može postati "periferijom periferije" Europske unije, navodi u svom komentaru u srijedu ljubljansko Delo.

"S izuzetkom Hrvatske koja će iduće godine postati 28. članicom EU širenje na Balkan čini se neizvjesnijim nego ikada prije. Stvarnih mogućnosti za skorašnji ulazak u klub nema niti jedna država u regiji. Zapadni Balkan je za EU u vrijeme krize postao zadnja briga jer je umor od proširivanja dosegnuo vrhunac. Niko se sada ne usuđuje prognozirati kako će EU izgledati iduće godine, a kamoli kakva je budućnost Balkana", navodi se u komentaru vodećeg slovenskog lista.

Crna Gora, Srbija, Makedonija, BiH, Kosovo i Albanija ostaju u predvorju EU i s različitim stupnjevima približavanja, ali je svima njima zajedničko to što imaju sasvim nejasnu europsku budućnost, navodi slovenski list.

No, riječ je o gospodarstvima koja su razmjerno već integrirana u EU na koju je usmjeren veći dio njihova izvoza, a stabilizacija Balkana od bitnog je značenja za Europu, navodi Delo.

Unatoč tome, tvrdi list, teško se ne složiti s ocjenama nekih analitičara da je kriza u eurozoni od regije napravila "periferiju periferije" starog kontinenta.

Neki od njih, navodi Delo, upozoravaju da zanemarivanje Balkana u planovima za širenje načinje kredibilnost EU-a, ne samo u regiji nego i šire, na primjer na Bliskom istoku i području nekadašnjeg SSSR-a.

"Ne bude li u regiji aktivnu ulogu imala Europa, prazni će prostor zauzeti ambiciozne sile poput Rusije, Turske i Kine", upozorava list u komentaru.