Momčilo Mandić čeka odluku Apelacionog vijeća po optužbi za ratne zločine
Radiosarajevo.ba
Tužilaštvo BiH smatra da je nepravosnažna presuda kojom je Momčilo Mandić, bivši Ministar pravde tadašnje Srpske republike BiH, oslobođen krivice za ratne zločine počinjene na području Sarajeva i Foče, donesena na osnovu „niza nepravilnosti i pogrešnih zaključaka“ .
Odbrana i sam optuženi pak smatraju žalbu Tužilaštva „nerazumljivom i emotivnom“, ta su zatražili da bude odbije kao neosnovana.
„Optuženi je lično svojim aktima, svojim potpisom i voljom učestvovao u radnjama koje mu se stavljaju na teret, te stoga čudi zaključak prvostepenog Sudećeg vijeća da se on oslobodi krivice“, kazao je tužilac Behaija Krnjić obrazlažući žalbu.
Prvostepena presuda izrečena je u julu 2007. godine. Tužilaštvo je dokazivalo da je Mandić predvodio napad srpskih snaga na Centar za obuku kadrova Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike BiH u Sarajevu, te da je kao Ministar pravde bio odgovoran za zločine počinjene u kazneno-popravnim institucijama u Sarajevu i Foči.
Tužilaštvo je uložilo žalbe radi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bitnih povreda odredbi krivičnog postupka, te je zatražilo od Apelacionog vijeća da se presuda preinači ili da se postupak vrati na početak.
„Čini se da se vjeruje više optuženom a ne žrtvama, što postaje praksa pred Sudom BiH“, dodao je tužilac.
Tužilaštvo je također istaknulo da se čini kako je prvostepeno vijeće zloupotrijebilo princip In dubio proreo, koji nalaže da se u slučaju postojanja sumnje donese oslobađajuća presuda, te da presuda „apsolutno ne sadrži obrazloženja izvedenih dokaza i razloge prvostepenog vijeća“.
Momčilo Mandić je pak rekao da „u potpunosti vjeruje Sudu BiH“, te da "ima vjeru" kako će žalba Tužlaštva biti odbijena.
„Tužilac mene nije doveo u vezu sa stradanjem nesrba. On je jednostavno sve pobrojao i rekao da sam ja kao ministar pravde imao nadežnost nad zarobljenicima. Postoji naredba ratnog Ministarstva koja naređuje da će nadležnost nad zatvorenicima imati vojska, a da Ministarstvo pravde može samo pružati logističku podršku kod razmjena“, pojasnio je Mandić.
On je dodao i da ne negira da su se zločini desili nad nesrpskim stanovništvom Foče i Sarajeva, ali da negira da je ikada „posjećiao ili imao vlast nad centrima zatočenja“.
Refik Serdarević, jedan od Mandićevih branilaca, je okarekterisao žalba Tužilaštva kao „neprimjereno komentarisanje prvostepene presude“, dodavši da smatra kako se njom "nastoji ostvariti pritisak na Sud".
Apelaciono vijeće će odluku o žalbi donijeti naknadno.
BIRNBiH/radiosarajevo.ba
Odbrana i sam optuženi pak smatraju žalbu Tužilaštva „nerazumljivom i emotivnom“, ta su zatražili da bude odbije kao neosnovana.
„Optuženi je lično svojim aktima, svojim potpisom i voljom učestvovao u radnjama koje mu se stavljaju na teret, te stoga čudi zaključak prvostepenog Sudećeg vijeća da se on oslobodi krivice“, kazao je tužilac Behaija Krnjić obrazlažući žalbu.
Prvostepena presuda izrečena je u julu 2007. godine. Tužilaštvo je dokazivalo da je Mandić predvodio napad srpskih snaga na Centar za obuku kadrova Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike BiH u Sarajevu, te da je kao Ministar pravde bio odgovoran za zločine počinjene u kazneno-popravnim institucijama u Sarajevu i Foči.
Tužilaštvo je uložilo žalbe radi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bitnih povreda odredbi krivičnog postupka, te je zatražilo od Apelacionog vijeća da se presuda preinači ili da se postupak vrati na početak.
„Čini se da se vjeruje više optuženom a ne žrtvama, što postaje praksa pred Sudom BiH“, dodao je tužilac.
Tužilaštvo je također istaknulo da se čini kako je prvostepeno vijeće zloupotrijebilo princip In dubio proreo, koji nalaže da se u slučaju postojanja sumnje donese oslobađajuća presuda, te da presuda „apsolutno ne sadrži obrazloženja izvedenih dokaza i razloge prvostepenog vijeća“.
Momčilo Mandić je pak rekao da „u potpunosti vjeruje Sudu BiH“, te da "ima vjeru" kako će žalba Tužlaštva biti odbijena.
„Tužilac mene nije doveo u vezu sa stradanjem nesrba. On je jednostavno sve pobrojao i rekao da sam ja kao ministar pravde imao nadežnost nad zarobljenicima. Postoji naredba ratnog Ministarstva koja naređuje da će nadležnost nad zatvorenicima imati vojska, a da Ministarstvo pravde može samo pružati logističku podršku kod razmjena“, pojasnio je Mandić.
On je dodao i da ne negira da su se zločini desili nad nesrpskim stanovništvom Foče i Sarajeva, ali da negira da je ikada „posjećiao ili imao vlast nad centrima zatočenja“.
Refik Serdarević, jedan od Mandićevih branilaca, je okarekterisao žalba Tužilaštva kao „neprimjereno komentarisanje prvostepene presude“, dodavši da smatra kako se njom "nastoji ostvariti pritisak na Sud".
Apelaciono vijeće će odluku o žalbi donijeti naknadno.
BIRNBiH/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
