Ministri eurozone dogovorili uvjete za pomoć Grčkoj
Radiosarajevo.ba
Ministri finansija 16 zemalja eurozone dogovorili su u nedjelju zadnje detalje finansijske pomoći Grčkoj koja bi u prvoj godini mogla dosegnuti iznos do 30 milijardi eura ako se to pokaže nužnim.
"Euroskupina je dogovorila uvjete i operativne modalitete usklađene finansijske potpore koja se može brzo aktivirati bude li trebalo", izjavio je povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja Olli Rehn nakon završetka razgovora ministara finansija eurozone održanih putem video-veze.
Šef euroskupine, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, koji je predsjedavao video-konferencijom, izjavio je da bi bilateralni zajmovi zemalja članica EU-a i doprinos Međunarodnog monetarnog fonda mogli dosegnuti u prvoj godini iznos od 30 milijardi eura, prenosi Hina.
Juncker je dodao da Grčka još nije zatražila bilo kakvu pomoć.
Povjerenik Rehn je rekao da bi kamata na bilateralne pozajmice iznosile oko pet posto, što je manje nego što bi Grčka plaćala na tržištu kapitala, ali više od kamatnih stopa koje se obično plaćaju Međunarodnom monetarnom fondu.
Rehn je za ponedjeljak najavio sastanak predstavnika EU-a i MMF-a kako bi dogovorili detalje oko dogovora o zajmu.
Zemlje članice Evropske unije na svom posljednjem summitu 25. i 26. marta dogovorile su plan za pomoć Grčkoj, koji uključuje usklađene bilateralne zajmove zemalja članica te u manjem dijelu doprinos MMF-a.
Dogovoreno je da se plan može aktivirati samo u slučaju krajnje nužde, to jest ako bi se Grčka našla u situaciji da na finansijskim tržištima ne bi mogla finansirati svoje dugove.
Pomoć Grčkoj mogla bi se aktivirati tek ako to ocijene nužnim Evropska centralna banka i Evropska komisija.
Dogovorom od 25. marta nije bio preciziran ni iznos koji bi Grčka mogla dobiti ni kamate koje bi plaćala na te zajmove.
I kada je objavljen dogovor o tom planu bilo je jasno da je to namijenjeno više kao poruka finansijskim tržištima kako bi se spriječile spekulacije, nego kao stvarna namjera da se taj plan i aktivira.
Međutim, financijska tržišta nisu "progutala" tu poruku i sve je očitije da će tek konkretna intervencija zemalja članica i MMF-a dovesti do smanjenja kamata, a ne samo najave pomoći.
To najbolje pokazuje činjenica da su kamate na grčke obveznice izdane na 10 godina prošle sedmice dosegnule dosad nezabilježenu stopu od 7,51 posto, iako tako visoka kamata nema nikakva uporišta u stvarnosti, jer je Grčka još relativno daleko od toga da se nađe u situaciju da ne može plaćati svoje dugove.
Grčka tokom 2010. treba posuditi 53 milijarde eura, od toga je 30 milijardi za otplatu dospjelih dugova, 13 milijardi za plaćanje kamata i 10 milijardi za finansiranje proračunskog deficita.
Od početka godine Grčka je već na finansijskim tržištima posudila 18 milijardi eura i do kraja godine preostalo je naći još 35 milijardi. Međutim, ako bi preostali iznos posudila po sadašnjim kamatnim stopama, to bi iznosilo više od 0,5 posto njezina BDP-a, što je praktički neodrživo.
Grčka će morati posuđivati novac i 2011. i 2012. godine, a da stvar bude gora, bonitetna agencije Fitch smanjila je njezin kreditni rejting, što će još više otežati cilj smanjenja proračunskog deficita na 8,7 posto ove godine.
Grčka bi dakle sada mogla dobiti do 30 milijardi eura.
Na dio sredstava koje bi posudile zemlje članice plaćala bi kamate od oko pet posto, dok bi na dio koji će dati MMF mogla plaćati kamate u rasponu od 1,25 do najviše 4,25 posto.
Očekuje se da bi preostalih pet milijardi eura, s obzirom da bi sada finansijska tržišta dobila konkretne dokaze o evropskoj solidarnosti, Grčka mogla pronaći na tržištu kapitala po razumnim kamatama od oko četiri posto.
fena
"Euroskupina je dogovorila uvjete i operativne modalitete usklađene finansijske potpore koja se može brzo aktivirati bude li trebalo", izjavio je povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja Olli Rehn nakon završetka razgovora ministara finansija eurozone održanih putem video-veze.
Šef euroskupine, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, koji je predsjedavao video-konferencijom, izjavio je da bi bilateralni zajmovi zemalja članica EU-a i doprinos Međunarodnog monetarnog fonda mogli dosegnuti u prvoj godini iznos od 30 milijardi eura, prenosi Hina.
Juncker je dodao da Grčka još nije zatražila bilo kakvu pomoć.
Povjerenik Rehn je rekao da bi kamata na bilateralne pozajmice iznosile oko pet posto, što je manje nego što bi Grčka plaćala na tržištu kapitala, ali više od kamatnih stopa koje se obično plaćaju Međunarodnom monetarnom fondu.
Rehn je za ponedjeljak najavio sastanak predstavnika EU-a i MMF-a kako bi dogovorili detalje oko dogovora o zajmu.
Zemlje članice Evropske unije na svom posljednjem summitu 25. i 26. marta dogovorile su plan za pomoć Grčkoj, koji uključuje usklađene bilateralne zajmove zemalja članica te u manjem dijelu doprinos MMF-a.
Dogovoreno je da se plan može aktivirati samo u slučaju krajnje nužde, to jest ako bi se Grčka našla u situaciji da na finansijskim tržištima ne bi mogla finansirati svoje dugove.
Pomoć Grčkoj mogla bi se aktivirati tek ako to ocijene nužnim Evropska centralna banka i Evropska komisija.
Dogovorom od 25. marta nije bio preciziran ni iznos koji bi Grčka mogla dobiti ni kamate koje bi plaćala na te zajmove.
I kada je objavljen dogovor o tom planu bilo je jasno da je to namijenjeno više kao poruka finansijskim tržištima kako bi se spriječile spekulacije, nego kao stvarna namjera da se taj plan i aktivira.
Međutim, financijska tržišta nisu "progutala" tu poruku i sve je očitije da će tek konkretna intervencija zemalja članica i MMF-a dovesti do smanjenja kamata, a ne samo najave pomoći.
To najbolje pokazuje činjenica da su kamate na grčke obveznice izdane na 10 godina prošle sedmice dosegnule dosad nezabilježenu stopu od 7,51 posto, iako tako visoka kamata nema nikakva uporišta u stvarnosti, jer je Grčka još relativno daleko od toga da se nađe u situaciju da ne može plaćati svoje dugove.
Grčka tokom 2010. treba posuditi 53 milijarde eura, od toga je 30 milijardi za otplatu dospjelih dugova, 13 milijardi za plaćanje kamata i 10 milijardi za finansiranje proračunskog deficita.
Od početka godine Grčka je već na finansijskim tržištima posudila 18 milijardi eura i do kraja godine preostalo je naći još 35 milijardi. Međutim, ako bi preostali iznos posudila po sadašnjim kamatnim stopama, to bi iznosilo više od 0,5 posto njezina BDP-a, što je praktički neodrživo.
Grčka će morati posuđivati novac i 2011. i 2012. godine, a da stvar bude gora, bonitetna agencije Fitch smanjila je njezin kreditni rejting, što će još više otežati cilj smanjenja proračunskog deficita na 8,7 posto ove godine.
Grčka bi dakle sada mogla dobiti do 30 milijardi eura.
Na dio sredstava koje bi posudile zemlje članice plaćala bi kamate od oko pet posto, dok bi na dio koji će dati MMF mogla plaćati kamate u rasponu od 1,25 do najviše 4,25 posto.
Očekuje se da bi preostalih pet milijardi eura, s obzirom da bi sada finansijska tržišta dobila konkretne dokaze o evropskoj solidarnosti, Grčka mogla pronaći na tržištu kapitala po razumnim kamatama od oko četiri posto.
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
