Makedonija: Dugo putovanje u Evropu

Makedonija je najuspješnija zemlja regiona u procesu ispunjavanja uslova za stavljanje na bijelu šengensku listu, ali ne želi da dobijanje bezviznog režima bude zamjena za otpočinjanje pregovora o pridruživanju.

Iako se Makedonija u formalno pravnom smislu nalazi ispred nekih svojih susjeda u procesu eurointegracija, i dalje je otvoreno pitanje kada ce pristupni pregovori zapravo početi.

Makedonija je bila prva zemlja Zapadnog Balkana koja je stupila u ugovorni odnos sa EU, potpisavši SSP još 2001. godine. Iako je krajem 2005. dobila i mjesto kandidata za članstvo u Uniji, Makedonija, do danas, nije otpočela pristupne pregovore. Novoizabrani makedonski predsjednik Đorđe Ivanov samo dan poslije svoje inauguracije, došao je u Brisel da sa evropskim zvaničnicima razmotri situaciju u eurointegracionim procesima njegove zemlje. Ovim povodom, Srđan Cvijić, iz Centra za evropsku politiku u Briselu, za Deutsche Welle kaže:

„Makedonija već dugo čeka na početak pregovora. U zemlji postoji uvjerenje da je veliki broj uslova već ispunjen, te da bi proces pregovora mogao da počne na jesen. Sa druge strane, ono što je trenutno opipljivo za Makedoniju jeste vizna liberalizacija. Makedonski zvaničnici pokušat će razgovorima u Briselu da otklone, između ostalog, i eventualne političke prepreke sa strane EU na stavljanje Makedonije na pozitivnu šengensku listu.“

„Makedonija je za sada ispunila prvi od osam zadatih kriterija u pretpristupnom procesu. Naime, održani predsjednički izbori bili su slobodni i demokratski i dobili su pozitive ocjene iz EU. Dakle postoji još sedam uslova koji su povezani sa donošenjem strukturalnih zakona važnih za uvođenje evropskih standarda u makedonski sistem. Mislim da ćemo poslije predstojećih izbora za EP, a možda prije konstituisanja nove Evropske komisije znati nešto više o tome kada će otpočeti makedonski pregovori sa EU”, kaže Cvijić.

Dakle, u Makedoniji su vidljivi pozitivni pomaci u ispunjavanju uslova, kao i u političkom životu. Međutim iako je Makedonija u formalno pravnom smislu ispred nekih svoji susjeda, recimo Srbije, u procesu eurointegracija, ona ima i neke otežavajuće okolnosti, kaže Cvijić:

“Ekonomski gledano Srbija je u boljoj situaciji, a i sama zemlja je iznutra čvršća, u smislu jedinstva. Makedonija ima problem podijeljenosti. Ohridski ugovor još nije dobio punu implementaciju. Sve to destabilizira razvoj zemlje, a ne treba zaboraviti i na političku prepreku, a to je spor sa Grčkom.”

Jasno je da se zemlje Zapadnog Balkana danas nalaze na različitim stepenicama eurointegracionog procesa. Svaka ima svoje probleme i svoje prednosti. Međutim to je, podsjeća Cvijić, bio slučaj i u procesu pridruživanja nekih istočno evropskih zemalja, pa su, na kraju, sve zajedno ušle u EU. To se može dogoditi i sa Balkanom.

Deutsche Welle/radiosarajevo.ba