Četiri godine od obnove: Može li se sarajevskoj Vijećnici vratiti čitaonica?
U Vijećnici se danas ne nalaze ni čitaonica ni biblioteka iako su iz Europske unije namijenili novac (oko 9 miliona eura) baš za njenu obnovu, te kao jedan od uvjeta za donaciju naveli da u njoj mora ostati biblioteka.
Faris Šehović iz Foruma mladih Naše stranke pred Gradsko vijeće Grada Sarajeva iznijet će inicijativu da se Vijećnici vrati dio njene prvobitne namjene, da bude čitaonica.
"Taj stav ćemo formalizovati u vidu inicijative na sjednici Gradskog vijeća. Ne možemo pretpostaviti kako će se ko očitovati o našoj inicijativi, ali ako ishod bude negativan, mi ćemo nastaviti osvještavati kako političke faktore u Sarajevu tako i cjelokupnu javnost o važnosti Vijećnice kao mjesta sticanja znanja. Planiramo, također, ovu inicijativu plasirati i preko naših vijećnika u općinskim vijećima da se u svakoj općini obezbijedi prostor za čitanje i učenje, tj. čitaonica", rekli su za Radiosarajevo.ba iz Naše stranke.
Inicijativa Foruma mladih jedan je od malobrojnih pokušaja da se u prostorije Vijećnice vrati nekadašnja biblioteka.
Podsjećamo, neformalna politička organizacija Jedan grad, jedna borba u decembru 2016. godine je pokrenula inicijativu Narodna čitaona: Vijećnica je naša! s ciljem da zaustavi nezakonitu preobrazbu nekadašnje zgrade Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u komercijalizirani prostor koji će zauvijek biti otuđen od onih kojima pripada – građana i građanki Sarajeva i cijele BiH.
Čitanje za Vijećnicu
"Protivno očekivanjima, originalnoj namjeni i historiji vlasništva, u Vijećnicu se nakon obnove i otvaranja useljava Uprava Grada Sarajeva i njom u potpunosti raspolaže. Korištenje prostora se u cjelosti i sramotno komercijalizira, zgradom raspolaže Gradonačelnik, a upravlja poduzeće", naveli su tada u svojoj inicijativi.
Autori i autorice na polju književnosti koji su se priključili ovoj inicijativi, organizirali su paralelno javno čitanje ispred Vijećnice u Sarajevu i Gradske biblioteke u Beču.
Poziv za javno čitanje poslali su i gradonačelniku Abdulahu Skaki.
"Poruka gradskim vlastima ostaje nepromijenjena: Vijećnica ne može biti samo sjedište administracije ili turistička atrakcija - Vijećnica je javno dobro i pripada svima. Stoga zahtjevamo otvaranje Vijećnice za besplatne posjete građanima minimalno jedan dan u tjednu te otvaranje čitaone unutar zgrade Vijećnice koja će biti dostupna svim posjetiteljima", kaže se u ovoj inicijativi.
Osim što je u njoj danas smještena Gradska uprava, u Vijećnici se održavaju izložbe, koncerti, te se prostor Vijećnice iznajmljuje za potrebe photoshootinga, kao i za održavanje vjenčanja.
Da je zgradu Vijećnice uzurpirala Gradska uprava Grada Sarajeva smatraju i u NUB-u u kojem neprestano rade na tome da se biblioteka vrati u zgradu Vijećnice.
Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH
"Nikada nije bilo upitno nastojanje NUBBiH da se vrati u svoj prijeratni dom, ali smo onemogućeni postupcima Gradske uprave grada Sarajeva. Bili smo prisiljeni pokrenuti sudski spor tužbom prema Gradskoj upravi, a sve u vezi sa korištenjem prostora u Vijećnici", naveli su za Radiosarajevo.ba iz Ureda direktora NUB-a.
Kako su naveli, prema svim validnim dokumentima (ZK izvadak) jedino je Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine legalni korisnik tog objekta.
"Nažalost, objekat Vijećnice nakon rekonstrukcije uzurpirala je i koristi Gradska uprava. Kako možete i pretpostaviti, ni jedan nivo vlasti nije reagirao na ovu uzurpaciju, te je ostvarenje naših prava jedino moguće postići sudskim putem", rekli su iz NUB-a.
U NUB-u su upoznati sa inicijativom Naše stranke, a inicijativu Narodna čitaona: Vijećnica je naša! podržala je i uposlenica NUB-a Bedita Islamović koja je za Radiosarajevo.ba ranije prenijela iskustvo rada u Vijećnici prije rata, te ispričala kako je doživjela granatiranje Vijećnice.
U Pravobranilaštvu Grada Sarajeva su za Radiosarajevo.ba rekli kako nema aktivnog sudskog predmeta, te kako je tužba NUB-a odbačena.
"Redovni i parnični postupak su se vodili tokom 2014. godine. Općinski sud je odbacio tužbu NUB-a na čije su rješenje podnijeli žalbu 12. novembra 2014. godine, a još uvijek nismo zaprimili odluku Kantonalnog suda u ovom postupku", rekli su iz Pravobranilaštva.
Kako su naveli, iz NUB-a su se obraćali Zemljišno-knjižnom uredu 2014. godine za ukidanje vlasništva nad Vijećnicom.
"Iz ZK-a su ih odbili, te je u tom slučaju podnijeta žalba 2014. godine, na koju se također čeka odluka Kantonalnog suda", rekli su navodeći kako nisu upoznati sa odlukom o tom slučaju, jer nisu stranka u postupku.
Na naš upit da li Gradska uprava Grada Sarajeva planira ustupiti NUB-u prostorije za korištenje, rekli su kako NUB ima oko 2.000 kvadratnih metara u Vijećnici koje ne koristi.
Spor između ove dvije institucije traje već 22 godine. Istražujući digitalnu arhivu INFOBIRO-a voditelj Dragan Golubović pisao je da je u katastru zabilježeno da je vlasnik Vijećnice – država Bosna i Hercegovina, a korisnik Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.
Već ranije smo prenijeli njegov tekst u kojem se navodi da Grad Sarajevo svoje pravo na smještaj u obnovljenoj zgradi Vijećnice crpi iz činjenice da su oni imali pravo korištenja prije nego je ono dodjeljeno NUB a to se dogodilo 1958. godine.
Među podacima koji se navode u tekstu stoji da je Gradsko vijeće Grada Sarajeva na sjednici održanoj 31. januara 2002. godine "pokrenulo inicijativu za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u vezi prava raspolaganja Gradskom kućom Vijećnicom na Grad Sarajevo“. Inicijativa je upućena prema Vladi Kantona Sarajevo. Oko pitanja ko će biti korisnik Vijećnice. upleteni su: Vijeće Ministara, NUB BIH, Gradska uprava Sarajevo, Ministarstvo prave BiH, Pravobranilaštvo BiH i Pravobranilaštvo grada Sarajevo. Kada se podvuče crta, niko od nadležnih institucija nije odlučio da je grad Sarajevo dobio pravo smještaja u Vijećnici i pravo da upravlja njezinom rekonstrukcijom. Međutim, čitajući pronađene članke, jasno je da se Grad nametnuo kao autoritet u ovom slučaju.
U martu 2006.godine, tadašnja gradonačelnica Sarajeva Semiha Borovac potpisala je Ugovor o otvaranju donatorskih/namjenskih računa u UPI Banci u svrhu obnove Vijećnice, a u februaru 2007.godine Semiha Borovac je u ime Grada Sarajeva potpisala Ugovor o izgradnji projektne dokumentacije za obnovu Vijećnice, stoji u tekstu.
U vrijeme kad se zahtjev grada Sarajeva nalazi pred Vladom Kantona, tadašnji ministar kulture i sporta u Vladi Kantona Ivica Šarić, u tekstu koji je objavljen u Ljiljanu (19. 9. 2003.) smatra „da bi u Vijećnici trebala da bude smještena Nacionalna biblioteka, te da Vijećnica treba da bude namijenjena za određene protokole i kulturna dešavanja“. Ministar Šarić u istom tekstu je izrekao važnu tvrdnju da renoviranje Vijećnice uvjetuje i njenu daljnju primjenu i da Europska komisija kao jedan od donatora uvjetuje da u Vijećnici ostane biblioteka.
Ostalo je nejasno kako Gradska uprava Sarajevo upravlja projektom obnove Vijećnice.
Podsjećamo, pripadnici JNA i Vojske Republike Srpske granatirali su Vijećnicu, u noći 25. na 26. august 1992. godine, a u vatrenoj stihiji uništeno je oko 80 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o povijesti BiH. Unutrašnjost Vijećnice je gotovo potpuno uništena u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja.
Obnova te zgrade trajala je 18 godina, a Vijećnica je otvorena 2014. godine - na Dan pobjede nad fašizmom.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
