Tokom vikenda u Hitnu pomoć KS-a javilo se više od 1.500 pacijenata: Najviše upala disajnih puteva

"U toku vikenda više od 1.500 pacijenata se javilo u Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo", kazala je Feni direktorica JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS-a Sena Softić-Taljanović. 

Naglašava da nije riječ o hitnim stanjima, odnosno stanjima gdje je pacijentima život ugrožen, te da je 80-90 posto tih pacijenata zdravstvenu zaštitu moglo dobiti kod svog porodičnog ljekara ili u Domu zdravlja, ali su ipak došli u Hitnu pomoć i svi su zbrinuti. 

Softić-Taljanović kaže da se najviše pacijenata javilo s upalom disajnih puteve, kako kod odraslih tako i kod djece. 

"Ta oboljenja su praćena izuzetno visokom temperaturom, suhim podražajnim kašljem, općom slabošću, malaksalošću, bolovima u mišićima i kostima, gubitkom apetita", kazala je Softić-Taljanović. 

Navodi da je pregledom doktora Hitne pomoći kod mnogih pacijenata dijagnosticirana upala pluća koju često doktori u samom početku ne mogu dijagnosticirati slušajući pluća slušalicama. 

Uprkos snijegu i poledici, ekipe Hitne medicinske pomoći su obavljali kućne posjete i nijedna posjeta nije ostala neobavljena za protekla 72 sata, s tim što je dolazak na lice mjesta nešto usporeniji u odnosu kada nema snijega i poledice. 

"Razlog zbog kojeg su ekipe najčešće odlazile u kućnu posjetu su kod odraslih povišen krvni pritisak. U toku ovog vikenda bilo je i dosta moždanih udara, reagirali su i hronični bolesnici i bolesnici koji su preboljeli infarkt miokarda, odnosno srčani udar kao i moždani udar", pojasnila je Softić-Taljanović. 

Dodala je da se u Hitnu pomoć jučer i danas obratilo dosta sugrađana s prelomom potkoljenice i podlaktice, uslijed pada zbog poledice. 

Preporučila je da građani nose obuću adekvatnu ovakvom vremenu i garderobu usklađenu niskim temperaturama. 

"Potrebno je obući kapu, rukavice, šal, ali ne šal kao modni detalj nego da ima svoju funkciju da se zaštite disajni putevi, odnosno da šal ide preko usta i nosa, da udahnuti zrak na taj način prođe jednu barijeru, odnosno jednu fazu zagrijavanja do dolaska u pluća", kazala je Softić-Taljanović. 

Istaknula je da hladno vrijeme nikako ne odgovara srčanim bolesnicima i bolesnicima koji imaju probleme s cirkulacijom. 

"Za vrijeme niskih temperatura i hladnoća dolazi do sužavanja krvnih sudova, pa je rizik od moždanog udara, infarkta, srčanog udara kao i od skoka krvnog pritiska, izuzetno visok. Mi u Hitnoj pomoći često kažemo da srce ne voli hladnoću, pa zato trebaju dok su niske temperature da se utople i zdravi građani kao i oni koji već imaju oboljenje ili predispoziciju za oboljenje krvnih sudova i srca", poručila je Softić-Taljanović.