Sarajevska čaršija proglašena nacionalnim spomenikom BiH

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je sarajevsku čaršiju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Komisija u sastavu Ljiljana Ševo, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Zeynep Ahunbay i Mertin Cherry na sjednici je donijela odluku o proglašenju 11 dobara nacionalnim spomenikom BiH, a između ostalog i historijsko područje glavnoga grada Bosne i Hercegovine koje se nalazi na području općine Stari Grad.

Riječ je o nešto širem području od, u narodu poznate, Baščaršije, a njeno proglašenje nacionalnim spomenikom BiH bio je dug i kompleksan proces, istaknula je predsjednica Komisije Ševo.

"Komisija se konsultirala s nadležnim institucijama iz oblasti zaštite naslijeđa i prostornog planiranja na federalnom, kantonalnom i općinskom nivou. Sveobuhvatna istraživanja i konsultacije su započeli u martu 2011. godine, a posljednji sastanak s relevantnim institucijama održan je u februaru, nakon čega je došlo do usaglašenja stavova i donošenja konačne odluke da sarajevska čaršija dobije status nacionalnog spomenika", objasnila je Ševo.

Naglasila je da je čaršija izgubila svoju autentičnost izgradnjom brojnih neplanski građenih objekata, ali da taj prostor čini izuzetno vrijednim činjenica da je to urbanistička matrica Grada Sarajeva, historijski dokument o njegovom razvoju, tako da se u mjerama zaštite navodi potreba da se prije svega intervencijama otklone posljedice nestručnih dogradnji, te da se insistira na očuvanju prostorne matrice i spriječi izgradnja objekata koji bi svojom visinom, gabaritima ili namjenom ugrozili taj jedinstveni prostor.

Nacionalnim spomenikom BiH proglašene su i nekropole sa stećcima i nišanima na Ozrenu, u općini Ilijaš, koje je Komisija također uvrstila na Listu ugroženih spomenika.

Stručnjaci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH krajem prošlog mjeseca izvršili su terenske radove na nekropolama stećaka i nišana na lokalitetima Travnjak i Bandijera na Ozrenu, koje su ugrožene uspostavljenjem šumskog puta koji prelazi preko tih lokacija i ugrožava nadgrobnike.

"Aktivnostima KJP 'Sarajevo-šume' balvani su nakon sječe iznošeni uz samu nekropolu, ali i preko stećaka i nišana, tako da su na taj način pojedini i oštećeni. Na tim lokalitetima postavljene su rampe, ali stručnjaci Komisije su zaključili da one nisu dovoljna zaštita, te je donesena odluka da se zabrani eksploatacija šuma na tim lokalitetima", istaknula je Ševo.

Komisija je na sjednici donijela odluku da se nacionalnim spomenicima proglasi grupa spomenika posvećenih Igmanskom maršu, koji se nalaze u općinama Trnovo, Hadžići, Ilidža, Novi Grad i Vogošća.

Nacionalnim spomenicima proglašene su i nekropole sa stećcima Stupni Do (općina Vareš) i Trnovo 1 (općina Šekovići), Zebina Šuma (općina Foča - Ustikolina), crkva Pokrova Presvete Bogorodice i škola / parohijski dom u Rudicama (općina Novi Grad RS) i objekti skloništa u krugu nekadašnje industrijske zone - glavne željezničke radionice Sarajevo (općina Novo Sarajevo).

Na listu su također uvršteni Vijećnica i Hotel Kaiser (sada Zavičajni muzej Gradiške) u Gradišci, Hastahana (prva javna bolnica) u Tuzli i Kameni most na rijeci Bunici u Mostaru.

Komisija je odlučila da spomenik austrougarskom oficiru u Ledićima (općina Trnovo), kao i spomenik obješenim ilegalcima u Mostaru, ne ispunjavaju kriterije za proglašenje nacionalnim spomenikom.