Sarajevo (ponovo) pod oblakom otrovnog zraka: Stručnjaci otkrivaju šta nas čeka ove zime

Sarajevo još nije ni ušlo u najhladniji dio godine, a pitanje zagađenog zraka ponovo se nameće kao jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju građani. Svake zime ista slika: magla koja se zadržava nad gradom, upozorenja na visoke koncentracije štetnih čestica i preporuke da se boravak na otvorenom svede na minimum. I dok se najavljuju nova ulaganja i mjere, podaci pokazuju da problem nije riješen.

Podaci Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) za 2025. godinu i početak 2026. pokazuju da je prosječna godišnja koncentracija sitnih čestica PM2.5 na mjernoj stanici Saraj Polje iznosila čak 61 mikrogram po kubnom metru, dok je na Otoci zabilježeno 35, a na Ilidži 29 mikrograma. Koliko su ove vrijednosti zabrinjavajuće, pokazuje podatak da Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje godišnji prosjek PM2.5 od najviše pet mikrograma po kubnom metru. To znači da je vrijednost izmjerena u Saraj Polju bila više od 12 puta veća od preporučene.

Za potrebe ovog članka kontaktirali smo Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ). Iz zavoda su nam odgovorili na najčešća pitanja građana. 

Trending

Lijepe vijesti za Barbareza: Veliki talenat Adin Ličina odabrao BiH?

Enis Krečnić iz FHMZ-a za portal Radiosarajevo.ba pojasnio je kakvu situaciju možemo očekivati ove zime.

"Što se samog Sarajeva tiče, znamo da je grijna sezona počela polovinom oktobra, tako da svi izvori koji su zimi prisutni i koji uzrokuju pojavu smoga su i sada tu. Počelo je emitovanje tih zagađujućih čestica u zrak putem ložišta. E sad kakva će zima biti to sve zavisi od meteorološke situacije. To je jedan od ključnih faktora za formiranje tog sarajevskog smoga. Tog opjevanog dugo spominjanog i pričanog. Meteorološka slika je nešto što će pokazati kakvu ćemo zimu imati i kakav ćemo smog imati. Prije novembra ja ne očekujem da imamo pojavu tih jačih smogova. Možda te jutarnje ili večernje pojave magle koje kratko traju. Očekujemo porast tih čestica u nekim granicama. E već kad nastupi prava zima, od polovine novembra, pa decembar i početak januara, tad može doći do pojave tih jačih inverzionih čestica i do pojave smoga, onog pravog sarajevskog. Ali to ništa ne možemo sa preciznošću reći jer to je prognoza. I to se nikad ne može reći sa sigurnošću", kazao je Krečnić za naš portal. 

Iako Sarajevo nema velike industrijske zagađivače kakvi postoje u pojedinim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, kvalitet zraka tokom zimskih mjeseci i dalje predstavlja ozbiljan problem.

Krečnić među glavnim uzrocima izdvaja individualna ložišta i saobraćaj, dok se zbog geografskog položaja i temperaturnih inverzija zagađujuće materije često zadržavaju u kotlini.

"Kada se govori o Sarajevu ima tu ponekih industrijskih izvora zagađenja, ali nisu veliki kao što su u Zeničko-dobojskoj kotilini na primjer, gdje imamo i Termoelektranu u Kaknju, gdje smo do sad imali i Željezaru u Zenici, ili poput Tuzlanskog kantona gdje imamo i cementaru, i termoelektranu i slično. Sarajevska industrija je više tercijarna industrija, odnosno nemamo te neke crne industrije, nemamo velike zagađivače. Dakle fokus je na tim kućnim ložištima i saobraćaju", objasnio je Krečnić. 

Tri faktora zagađenja

Dodatni problem predstavlja činjenica da se nekoliko faktora tokom zime poklopi istovremeno – pojačano korištenje kućnih ložišta, saobraćaj koji je prisutan tokom cijele godine i temperaturna inverzija, zbog koje se zagađeni zrak zadržava iznad grada.

"Saobraćaj je konstantan tokom cijele godine, znači koji god da je period godine vi uvijek imate saobraćaj. Dok su kućna ložišta aktivirana tokom zime i tada imamo dodatan porast tih čestica i imamo inverziju u zimskom periodu. To su tri faktora koja se poklope i onda imamo taj bukvalno poklopac nad sarajevskom kotlinom i sve što se emituje ostaje tu. Isto to imamo i u ovom trenutku samo što nemamo tog poklopca pa to odlazi, a da imamo sve bi to opet ostalo u Sarajevu", pojasnio je Krečnić za naš portal. 

Iako je posljednjih godina zabilježen pad najviših koncentracija zagađujućih materija i broja dana s prekoračenjima, to ne znači da su ključni uzroci zagađenja u potpunosti riješeni. Prema riječima Krečnića, određene mjere jesu provedene u Sarajevu i drugim kantonima, ali za značajnije i dugoročnije poboljšanje potrebno je mnogo više aktivnosti.

"Zadnjih godina mi bilježimo pad tih visokih koncetracija i broja dana sa prekoračenjem, ali ne možemo reći da smo uzrok mi nešto konkretno riješili. Iako ima urađenih stvari i u Sarajevu i u drugim kantonima ali da bi došlo do tog nekog većeg pada moramo puno više. E sad, uzrok tome su sve slabije zime, sve manje dana sa niskim temperaturama. Znamo da prethodne zime u decembru nismo imali veliki broj dana sa maglom kao što je bilo prethodnih godina. Znači imamo sve nekako nestabilnije vremenske uslove.

Više vjetra, više nekih kišnih padavina nego što smo imali snježnih padavina na primjer. Imamo situaciju da vrijeme u sarajevskoj kotlini nije stabilno toliko da bi došlo do pojave tih većih inverzija. Nemamo tih većih inverzionih slojeva koje bi dovele do tih većih smogova. Takvu smo imali prošle godine kada je inverzioni sloj išao do gore do Sokoca. Da bi se to oformilo inverzioni sloj mora biti do 100 metara nadmorske visine iznad visine tla u samom gradu. Tako da taj sloj je išao i do kilometar, eto to je jedan od uzroka što imamo sve bolju i bolju situaciju bez nekog našeg konkretnog učinka", kazao nam je Krečnić. 

Među lokacijama na kojima se bilježe visoke koncentracije zagađujućih čestica izdvaja se Otoka, što je, prema objašnjenju Krečnića, posljedica njenog geografskog položaja i neposrednog uticaja saobraćaja.

"Sama pozicija stanice na Otoci je takva da je uz glavnu saobraćajnicu pa imamo direktan uticaj saobraćaja na nju. A nalazi se u podnožju padinskom gdje imamo veliki broj malih kućnih ložišta. Sve koncentracija sa područja Buča potoka, Boljakovog potoka, Briješća... i drugih dijelova, oni se spuštaju direktno na stanicu Otoka. Tako da te koncentracije su mjerljive u tom dijelu. Zašto nemamo takvu situaciju na primjer na stanici Vijećnica, zato što je ona nekako izvučena, uz korito rijeke Miljacke, na provjetrenom dijelu i onda uvijek to neko strujanje vjetra", naveo je Haris Krečnić za portal Radiosarajevo.ba. 

Slična situacija je i na mjernim stanicama Bjelave i Saraj Polje. Bjelave se nalaze u dijelu grada u kojem je i dalje prisutan veliki broj individualnih kućnih ložišta, jer nisu sva domaćinstva priključena na centralno grijanje.

"Stanica Bjelave isto se nalazi na jednom dijelu grada gdje je veliki broj malih kućnih ložišta, gdje nisu priključeni svi na centralno grijanje nego imamo veliki broj individualnih ložišta. Saraj Polje isto se nalazi na tom dijelu Novog Grada gdje imamo tu dnevnu cirkulaciju, odnosno premještanje te mase, zagađene mase i to sve ide u donje dijelove grada. To kretanje zraka u sarajevskoj kotlini je najveći problem", objasnio nam je Krečnić. 

Dodatni uvid u kvalitet zraka u glavnom gradu trebao bi omogućiti i novo mjerno mjesto koje će u narednom periodu biti postavljeno na području Novog Sarajeva.

17.01.26. 20:40

Zrak u Sarajevu opasan po zdravlje: Izdato upozorenje građanima, izbjegavati boravak vani

"U narednom periodu dobit ćemo još jedno mjerno mjesto na području Novog Sarajeva, pa ćemo imati pregledniju sliku za svaku općinu i kako se to dešava", zaključio je Krečnić. 

Višegodišnji podaci pokazuju da poboljšanja nisu jednaka na svim lokacijama. Na Bjelavama je prosječna koncentracija pala s 30 mikrograma po kubnom metru u 2022. na 26 u 2025. godini, dok je na Ilidži nakon pada u 2024. ponovo porasla, s 26 na 29 mikrograma.

Privremeni podaci za period od januara do 26. oktobra 2026. ukazuju na smanjenje prosječne vrijednosti PM2.5 za oko devet posto u odnosu na uporedive dane 2025. godine. Ipak, konačna slika još nije poznata, a FHMZ upozorava da zagađenje ostaje ozbiljan problem, posebno tokom zime i sezone grijanja.

Sarajevo: Prošla godina, ova godina i petogodišnji trend

Prema godišnjem izvještaju Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), stanje kvaliteta zraka u Federaciji BiH tokom 2025. nije se značajnije promijenilo u odnosu na ranije godine. Iako su na većini mjernih lokacija zabilježena manja poboljšanja, epizode visokog zagađenja i dalje su ozbiljan problem, posebno tokom zime i sezone grijanja.

Podaci 2025. naspram 2026. godine

Prema podacima platforme SmogRank, stranica FHMZ-a, koja obrađuje mjerenja PM2.5 s gradskih mjernih stanica, Sarajevo je od 1. januara do 26. oktobra 2026. imalo prosječnu vrijednost od 24,4 µg/m³, dok je za iste uporedive dane 2025. zabilježeno 26,8 µg/m³. To je smanjenje od oko devet posto.

Ipak, ovaj podatak ne znači da je Sarajevo riješilo problem zagađenja. Riječ je o poređenju istih dijelova dvije godine, a ne konačnih godišnjih prosjeka. Predstojeći hladniji mjeseci mogu značajno utjecati na konačni rezultat.

Ko je najugroženiji i kako se zaštititi od zagađenog zraka?

Kontaktirali smo i Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo koji su za portal Radiosarajevo.ba kazali da su posebno u tom periodu osjetljive kategorije stanovništva. 

Iako podaci o kvalitetu zraka pokazuju razmjere problema s kojim se Sarajevo suočava tokom sezone grijanja, posebno pitanje ostaje kako dugotrajna izloženost zagađenju utiče na zdravlje građana. Iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo upozoravaju da posljedice nisu jednake za sve, a posebno su ugrožene osjetljive kategorije stanovništva.

"Djeca, trudnice, starije osobe i hronični bolesnici, naročito oni s oboljenjima srca i pluća, najosjetljiviji su na štetne posljedice zagađenog zraka. Sitne lebdeće čestice prodiru duboko u pluća, a najsitnije mogu dospjeti i u krvotok, potaknuti upalne procese i nepovoljno djelovati na disajni i kardiovaskularni sistem", poručili su iz Zavoda za javno zdravstvo KS. 

23.01.26. 08:33

Zrak u Sarajevu ponovo opasan: Izdato upozorenje za stanovništvo

Kod osoba koje boluju od astme i hronične opstruktivne bolesti pluća zagađenje može izazvati pogoršanje simptoma, dok kod kardiovaskularnih bolesnika povećava rizik od ozbiljnih komplikacija. Posebno su osjetljiva djeca, čija su pluća i imunološki sistem još u razvoju, a dugotrajna izloženost može narušiti razvoj i funkciju pluća te povećati rizik od respiratornih infekcija i astme.

"Posljedice se mogu odraziti i na trudnoću. Izloženost zagađenom zraku povezuje se s povećanim rizikom od prijevremenog poroda i niže porođajne mase djeteta. Dugoročno, zagađenje se povezuje i s većim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara, hronične opstruktivne bolesti pluća, raka pluća i prijevremene smrti", naveli su iz Zavoda. 

Šta građani trebaju uraditi kada zrak postane izrazito zagađen?

Kada koncentracije zagađujućih čestica naglo porastu, iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo građanima savjetuju da redovno prate zvanične informacije i preporuke nadležnih institucija, među kojima su Zavod, Federalni hidrometeorološki zavod i Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

"U danima vrlo visokog zagađenja preporučuje se smanjiti boravak na otvorenom, posebno kada je riječ o osjetljivim kategorijama stanovništva. Naporne fizičke aktivnosti potrebno je odgoditi ili premjestiti u prostor s čišćim zrakom, a duže zadržavanje uz prometne saobraćajnice i na mjestima izloženim dimu iz ložišta treba izbjegavati", istakli su iz Zavoda za naš portal. 

Građanima koji moraju izlaziti tokom epizoda visokog zagađenja mogu pomoći respiratorne maske klase FFP2 ili odgovarajućeg standarda N95, pod uslovom da pravilno prianjaju uz lice. Takve maske mogu smanjiti udisanje sitnih čestica, ali ne štite od štetnih gasova i ne mogu zamijeniti smanjenje izloženosti zagađenom zraku.

"Zaštita je važna i u zatvorenim prostorima. Prečišćivači zraka s HEPA filterima mogu smanjiti koncentraciju čestica u prostoriji, dok se dodatno preporučuju redovno vlažno brisanje prašine, usisavanje odgovarajućim usisivačima i izbjegavanje pušenja i paljenja mirisnih svijeća. Provjetravanje treba prilagoditi trenutnom kvalitetu vanjskog zraka, a posebno je važno izbjegavati uređaje koji proizvode ozon", poručili su iz Zavoda za javno zdravstvo KS. 

Kašalj, otežano disanje i bol u prsima ne treba zanemarivati

Na posljedice zagađenja građani trebaju obratiti pažnju i kroz simptome koji se mogu pojaviti tokom dana s visokim koncentracijama štetnih materija. Suhi i uporni kašalj, grebanje u grlu, peckanje i crvenilo očiju te začepljenost ili curenje iz nosa mogu biti znakovi iritacije sluznica. Osobe s hroničnim oboljenjima trebaju redovno uzimati propisanu terapiju i postupati prema preporukama ljekara. Ako dođe do pogoršanja kašlja, zviždanja u prsima ili otežanog disanja, potrebno je potražiti medicinsku pomoć. Izraženo otežano disanje i bol u prsima zahtijevaju hitnu procjenu.

"Poseban oprez potreban je i u domaćinstvima koja koriste uređaje za grijanje na različite vrste goriva. Glavobolja, vrtoglavica, mučnina, neuobičajena slabost i zbunjenost, posebno ako se istovremeno javljaju kod više ukućana, mogu ukazivati na trovanje ugljen-monoksidom. Riječ je o gasu bez boje i mirisa koji nastaje nepotpunim sagorijevanjem, zbog čega su redovno održavanje uređaja i dimnjaka te postavljanje detektora ugljen-monoksida važni za sigurnost", poručili su iz Zavoda. 

U slučaju sumnje na trovanje potrebno je odmah napustiti prostor i pozvati hitne službe sa sigurnog mjesta, bez vraćanja u objekat dok nadležni ne potvrde da je siguran.

Problem koji se vraća svake zime

Podaci o izmjerenim koncentracijama PM2.5, razlike između pojedinih mjernih stanica i upozorenja stručnjaka pokazuju da kvalitet zraka u Sarajevu i dalje predstavlja ozbiljan izazov. Iako se u pojedinim periodima bilježe poboljšanja, ona ne znače da su uklonjeni glavni uzroci zagađenja, posebno individualna ložišta, saobraćaj i nepovoljni meteorološki uslovi koji omogućavaju zadržavanje štetnih čestica u kotlini.

17.01.26. 12:31

Sarajevo pod gustim smogom: Građani s maskama na ulicama, zrak označen kao "nezdrav"

Dok se očekuju dodatna mjerenja i dugoročnije mjere za poboljšanje kvaliteta zraka, građanima ostaje da prate zvanična upozorenja i prilagode svoje aktivnosti vremenskim i zdravstvenim preporukama. Međutim, trajno rješenje ne može se svesti samo na individualnu zaštitu: ono zahtijeva sistemsko smanjenje emisija i kontinuirane aktivnosti koje će kvalitet zraka učiniti sigurnijim tokom cijele godine, a ne samo u periodima kada Sarajevo prekrije smog.