Sarajevo: Nove mogućnosti za studente i institucije kroz program Erasmus+

Univerzitet u Sarajevu (UNSA) u saradnji s Nacionalnom Tempus kancelarijom u Bosni i Hercegovini i Izvršnom agencijom za audiovizuelne komunikacije i kulturu (EACEA) iz Brisela organizirali su info sesiju na kojoj su predstavili mogućnosti za učešće bh. institucija i studenata u novom Erasmus+ programu.

O novom programu govorili su Muharem Avdispahić, rektor UNSA-e, Suad Muhibić, voditelj Nacionalne Tempus kancelarije u BiH, te Philippe Ruffio, šef Odjela Izvršne agencije za audiovizuelne komunikacije i kulturu iz Brisela.

Kako je kazao Muharem Avdispahić „ako oko nečeg postoji koncenzus u ovoj zemlji, to je evropska budućnost Bosne i Hercegovine“ koja se nalazi među zemljama koje nisu članice EU, ali koja ima najduži staž učešća u programima potpore visokom obrazovanju i istraživanju. Prema njegovim riječima, BiH danas učestvuje u 25 takvih projekata.

„Jako nam je bitno na koji ćemo način nastaviti tu aktivnost u novom okvirnom programu Erasmus +, koji nudi sedam različtiih evropskih programa. Za evropske politike u oblasti koje su relevantne za Univerzitet bitna je Bolonja 2020. i Horizont 2020.“, kazao je Avdispahić, ističući kako je ono o čemu se mora razmisliti mijenjanje modela finansiranja.

Prema njegovim riječima, država u tu svrhu mora poduzeti određene korake, kao što su aranžmani sa Svjetskom bankom. Kao primjer naveo je da su to učinile Srbija, Hrvatska i Albanija. On smatra da bi i BiH trebala učiniti isto, radi povlačenja dovoljno fondova iz programa koji se nude.

Suad Muhibić kazao je da se Erasmus+ program kao jedan od važnijih EU programa u oblasti obrazovanja, odnosi na period od 2014. do 2020. godine, uz ukupan budžet za sve zemlje viši od 14 milijardi eura.

„BiH može učestvovati u ovom programu počevši od ove godine, a način učešća je kroz objavu javnih poziva jednom godišnje. Institucije iz BiH, univerziteti i druge institucije iz oblasti visokog obrazovanja mogu da se prijavljuju u nekim aktivnostima samo kao partneri ili kao aplikanti“, izjavio je Muhibić.

Muhibić je istaknuo da Erasmus+ ima nekoliko aktivnosti. Kao jednu od najvažnijih naveo je mobilnost, u kojoj su sadržana dva segmenta: program za master level studije, te mobilnost kredita koja podrazumijeva kratke studijske posjete bh. studenata institucijama Evropske unije, od dva mjeseca do godinu dana. Taj program namijenjen je i akademskom osoblju. Također, tu je i aktivnost koja podrazumijeva programe za izgradnju kapaciteta.

„Očekujemo da će za nekoliko mjeseci biti potpisan okvirni ugovor između BiH i Evropske komisije kojim će biti omogućeno učešće BiH u fazi dva ovog programa. Sve se realizira plaćanjem ulazne karte od 115.000 eura“, kazao je Muhibić.

Prema njegovim riječima, ovakvi programi do sada nisu mnogo korišteni.

„Kod naših studenata još uvijek postoji kulturološka svijest koja ih donekle sprječeva i sputava da odlaze vani. Jednim dijelom zato što se možda boje ili zbog jezičkih barijera s kojima se eventualno suočavaju. Međutim, primijetio sam da se svijest polako mijenja u pozitivnom smjeru, da se studenti sve više otvaraju, sve su više zainteresirani za odlazak vani i studiranje na nekim drugim jezicima van BiH“, kazao je Muhibić dodajući kako je siguran da će program koji se sada nudi definitivno doprinijeti otvaranju svijesti kod naših studenata.

„Mislim da će budući trend, zahvaljujući, između ostalog, i ovom programu koji ćemo mi zaista pokušati što više promovirati, pomoći da utječemo na studente, da promijenimo njihovu svijest, da se što više uključe u međunarodnu saradnju, odnosno odlazak na studiranje vani“, smatra Muhibić.

Govoreći o programu Erasmus+, Philippe Ruffio kazao je da će institucije i pojedinci iz BiH imati mogućnost učestvovati u dvije vrste aktivnosti. Prva je finansiranje mobilnosti studenata.

„Ideja je podržati studente iz BiH koji žele određeni period studirati u EU i taj period imati prepoznat u BiH. Također, bit će pružena pomoć i onima koji žele dobiti diplomu na univerzitetima iz Evropske unije, te otvorena mogućnost studentima iz EU da dođu studirati u BiH“, istaknuo je Ruffio.

Druga grupa aktivnosti, prema Ruffiovim riječima, kao ciljanu grupu ima institucije visokog obrazovanja. Njima bi se trebalo pomoći u realizaciji programa koji traju dvije do tri godine, odnosno prevazilaženju prepreka i izazova.

Kao popularnu aktivnost Ruffio je naveo i modernizaciju i kreiranje nastavnih planova i programa, posebno za bachelor i master studijske cikluse.