Zašto se odbijaju tužbe prosvjetara protiv određenih škola u KS-u

Više stotina uposlenika osnovnih škola s područja Kantona Sarajevo je podnijelo tužbe protiv matičnih škola zbog povrede njihovih prava iz radno-pravnih odnosa. Nakon što Kolektivni ugovor za osnovno obrazovanje KS-a nije usklađen s Kolektivnim ugovorom Federacije Bosne i Hercegovine, mnogi uposlenici osnovnih škola su podigli tužbe. Zbog tadašnjih zakonskih neusklađenosti, tužbe nisu podizali samo prosvjetni radnici.  

Tužbe nekoliko stotina nastavnika s područja općine Hadžići su sudski odbijene, te su se oni odlučili organizirati i tražiti dalje svoja prava. Zbog ugovora koje su njihove škole potpisale sa advokatima koje su angažirali, neki prosvjetni radnici plaćaju visoke novčane iznose upravo advokatima.

Kontaktirali smo dvije hadžićke nastavnice povezane s ovim slučajem – Esmu Šehić i Jasminu Hrnjicu. Naše sagovornice ne žele da se nastavi stavljati fokus ove priče na Sindikat osnovnog odgoja i obrazovanja KS-a i na predsjednika Sindikata, Saudina Sivru.

Jasmina Hrnjica navodi za Radiosarajevo.ba: „Nisam rekla medijima, ni ja niti bilo ko od mojih kolega, da su nas Sindikat i Sivro 'uvukli u ovo' i da njih krivimo. Tačno je da nam nisu pomogli i da to nisu ni pokušali, zbog toga smo se iz Sindikata i isključili. Mi krivimo potpuno druge persone i institucije.“

Radnike iz tri škole iz Hadžića zastupa isti advokat – Asif Plećan, dok Hakija Kurtović zastupa te škole.

"Direktori škola: Nermin Subašić – OŠ „Hilmi ef. Šarić“, Đenana Alispahić – OŠ „6. mart“ i Azra Jasika – OŠ „9. maj“ angažiraju advokata Hakiju Kurtovića i s njim potpisuju ugovore, kojim mu daju saglasnost da u slučaju da dobije spor, može od nas naplatiti sudske troškove", navodi Jasmina Hrnjica.

"Kada su 2015/16. počeli stizati prvi zahtjevi za naplatu od advokata Kurtovića, mi smo se samoorganizirali i pokušali doći do svojih prava", navodi nastavnica Šehić. Interesantno je, govori nastavnica, da su na osnovu sličnih zakonskih propusta, neusklađenosti zakona i kolektivnih ugovora, svoja prava dobili brojni uposlenici u Kantonu Sarajevo.

Iako su se obratili i drugim sudovima, uposlenici s područja općine Hadžići su se obratili i višoj sudskoj instanci – Ustavnom sudu BiH. Nastavnice su našoj redakciji proslijedile to pismo, gdje se navodi da su svoja prava na osnovu sličnih zakonskih propusta dobili uposlenici Općinskog i Kantonalnog suda u Sarajevu, službenici Kantona, uposlenici Zavoda za zapošljavanje, uposlenici MUP-a i još drugi brojni uposlenici osnovnih i srednjih škola s područja Kantona Sarajevo. S druge strane, najvećem broju radnika osnovnih škola navedeno pravo se uskraćivalo i gubili su sporove, navodi se u pismu Ustavnom sudu, kao i da su razočarani presudama koje se donose jer oštećeni u njima ne vide nikakvog reda i utvrđenog zakonskog okvira.

"Tražimo na uvid ugovore koje su direktori potpisali. Nermin Subašić i Đenana Alispahić odbijaju da nam daju Ugovor, tako da uposlenici u Tarčinu do danas nisu vidjeli sporni dokument", govori Šehić za Radiosarajevo.ba.

"Direktori škola su ovo shvatili lično, a nije trebalo biti tako. Potpuno smo zbunjeni, Sud donosi kontradiktorne presude, jedna presuda prolazi, a druga ne. Više ne znamo koji je obrazac za donošenje pozitivnih, odnosno negativnih presuda", navodi Esma Šehić.

Jasmina Hrnjica želi posebno naglasiti: “Mi krivimo direktore škola Nermina Subašića i Đenanu Alispahić koji su s advokatom Kurtovićem potpisali nečasne ugovore. Smatramo odgovornim i predstavnike Ministarstva obrazovanja KS-a, koji su nas doveli u pravnu zabludu jer su potpisali Kolektivni ugovor sa Sindikatom koji je nezakonito djelovao. Poznata je činjenica da u vrijeme potpisivanja spornih kolektivnih ugovora Sindikat nije bio uopće registriran.“

Kontaktirali smo i advokata Hakiju Kurtovića, tražeći da komentira navode nastavnika da su dovedeni u pravnu zabludu.

Advokat Kurtović navodi: “U ugovoru koje sam sklopio sa školama dogovoreno je, pošto imaju radnje koje se ne mogu naplatiti putem suda, da nakon zaključenja postupka, troškovi ostaju advokatu i paušal koji je dat kada se završi sudski postupak. U tom dijelu, oni su dužni meni nadoknaditi troškove postupka, ili školi, a da škola meni putem svog računa plati iznos.”

Na detalje o ugovoru, koje nastavnice još nikako nisu uspjele vidjeti i koje nazivaju spornim, Kurtović kaže da je tu sve čisto: “U ugovoru je navedeno – ako dobijem postupak, dobijem i novac, ako ne, onda radim džaba. Oni su imali advokata koji je njih sve obuhvatio pojedinačnom tužbom, da ih je stavio petero na tužbu, oni to ne bi osjetili. Tu je bilo neko drugo pravno uvjerenje.”

Kada smo pitali za druge presude koje su nastavnici uspjeli dobiti na sudu, Kurtović kaže: “Bilo je slučajeva gdje direktori nisu angažirali advokate ili nisu uložili žalbe. Jednom će možda ti direktori i odgovarati zbog takvog odnosa.”

Jedna od nastavnica iz ovog spora je izjavila da joj je Kurtović u njegovoj kancelariji rekao: “Da ste mene angažirali, dobili biste presude.” Njegov komentar na tu izjavu je bio: “To nisam mogao reći ni u snu! Ja ni za svoje sporove ne dajem obećanja.”

O ovoj temi će se sigurno još čuti jer nastavnici poručuju da ne odustaju. Hrnjica ističe i da ne želi da ih se smatra žrtvama i da ne želi da ih  mediji tako zovu: „Časno se borimo za naša prava za koja smatramo da su nam oduzeta.”