Pesah: Molitva i seder večera u Jevrejskoj općini u Sarajevu

Jevreji večeras dočekuju svoj najveći praznik Pesah koji traje osam dana, kao praznik slobode i dobijanja Tore - Deset Božijih zapovijesti. 

Obilježava se u spomen spasenja Jevreja iz misirskog (egipatskog) ropstva. 

Tim povodom je u sinagogi Jevrejske općine u Sarajevu večeras održana molitva, služba za erev Pesah, koju su vodili članovi vjerske komisije "Cadik Danon".

Uslijedila je praznična seder večera na kojoj se molitve, čitanje Hagade i svi običaji odvijaju po strogo utvrđenom redu.

Jela i pića i svaki element obredne večere  imaju precizno određenu ulogu, simbolično podsjećaju na robovanje jevrejskog naroda u Egiptu i na njegovo spasenje.

Savjetnik za kulturu u Jevrejskoj zajednici BiH Eli Tauber, u izjavi agenciji Fena je podsjetio na snažnu simboliku Pesaha - na izlazak jednog naroda iz ropstva i dobivanje božijih zapovijedi pod Sinajskom gorom, na obnavljanje saveza između Boga i tog naroda.

''Bog nije zaboravio jevrejski narod već mu je rekao: "Izvešću vas, spasiću vas, oslobodiću vas i postaćete moj narod" navodi Tauber.

Nijedan jevrejski praznik nema u sebi toliko jevrejskog duha ni toliko složenih ‎obreda i propisa kao Pesah. 

Veličina praznika je u tome što je jedinstveni čin oslobađanja jednog naroda iz ropstva, koji historija ne poznaje, spojen s drugim jedinstvenim vjerskim događajem - dobijanjem Tore - Deset Božijih zapovijesti. 

Tako je Pesah istovremeno istorijski i vjerski i nesumnjivo najznačajniji jeverejski praznik, naglašava Tauber.

U početku je slavljen sedam dana, ali je zbog nepreciznosti starog jevrejskog kalendara usvojen običaj da se u zemljama galuta (dijaspora) slavi osam dana i to svake godine od 15. do 22. nisana, pri čemu su prva i posljednja dva dana puni praznici, a ostala četiri polupraznici.