Olimpijska ljepotica Igman: Mjesto gdje je zabilježena najniža temperatura u BiH (FOTO+VIDEO)

Igman se nalazi jugozapadno od Sarajeva, okružujući planinu Bjelašnicu i dio Ilidže. Najveća tačka Igmana je visoka 1502 metra, čime se Igman svrstava u red najnižih sarajevskih planina. 

Piše: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

Dragulji prirode: Najljepše planine Bosne i Hercegovine

Igman je popularna destinacija za planinarenje i skijanje, a danas je jedna od vodećih turističkih atrakcija u okolici grada Sarajeva.

Tokom 14. zimskih Olimpijskih igara, bila je glavna planina korištena za olimpijske događaje, uz Jahorinu, Trebević i Bjelašnicu. Još uvijek dosta objekata na Igmanu datira iz tog vremena, ali većina se suočila sa posljedicama rata iz 1990-ih. Postoje planovi za novu žičaru između Igmana i Hrasnice. Igman i Bjelašnica imaju najbolje preduvjete za razvoj brdskog biciklizma.

Na ovoj olimpijskoj ljepotici se nalaze Veliko i Malo polje sa oko 30 kilometara uređenih staza za biatlon i skijaško trčanje. Na Malom polju nalaze se dvije skijaške skakaonice, nekoliko staza za alpsko skijanje, a za skijaše početnike tu su četiri baby lifta.

Igman je područje najniže zabilježene temperature u regiji, −43°C. Samim tim je bitno podsjetiti na jednu od najpoznatijih i najslavnijih epizoda iz perioda Narodno-oslobodilačke borbe - Igmanski marš.

Krajem januara 1942. godine, Prva proleterska brigada se na Romaniji našla opkoljena jakim njemačkim snagama. Štab brigade donosi odluku o izvršenju opasnog, ali jedino mogućeg pokreta. Trebalo je proći pored Sarajeva, preko Igmana, prema oslobođenoj Foči.

Igmanski marš je izveden noću između 27. i 28. januara, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći. Taj marš postaje legendaran, a četrdeset teško promrzlih boraca prebačeno je na liječenje u Foču, gdje su podnijeli nadljudske bolove amputiranja promrzlih dijelova tijela bez narkoze.

O ovom legendarnom maršu, boraca Prve proleterske brigade, reditelj Zdravko Šotra je 1983. godine snimio film Igmanski marš.

U nekim dokumentima stoji da je ta planina nazvana po intenzivnom klimatskom fenomenu vezanom za postojanje inverzivnih smrčevih šuma. 

Kroz historiju, planina Igman nikada nije bila gusto naseljena. Osim jedne prethistorijske gradine, na njemu nema drugih arheoloških ostataka naseobina iz prošlosti.