Sarajevo: Održan prvi sastanak Komisije za izradu Nacrta zakona o dualnom obrazovanju
/ Komentari (1)
Povratak na članakNAPOMENA: Komentari su isključivo lični stavovi autora. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i pisanja komentara koji podstiču na mržnju. Strogo zabranjen bilo kakav govor mržnje na portalu radiosarajevo.ba, zbog kojeg možete biti krivično procesuirani. Radiosarajevo.ba ima pravo i obavezu da na zahtjev zvaničnih organa dostavi podatke o korisniku čiji komentari sadrže govor mržnje, kao i da korisniku trajno blokira pristup. Obaviještavamo vas da svaki čitatelj dobrovoljno pristupa čitanju i kreiranju komentara i prihvata mogućnost da neki komentari mogu sadržavati narativ koji je u suprotnosti sa vjerskim, nacionalnim, moralnim i drugim načelima. Radiosarajevo.ba ima pravo da obriše sporne ili prijavljene komentare bez najave i objašnjenja. Radiosarajevo.ba koristi automatski sistem prepoznavanja i uklanjanja govora mržnje i drugih neprimjerenih sadržaja u komentarima.
/ Najnovije
Dualni model stručnog obrazovanja je sistem edukacije u kojem učenici stručnih škola pohađaju dio nastave redovno u školi, dok ostatak vremena provode na stručnoj praksi koja se odvija u različitim preduzećima. Ovakav sistem obrazovanja postoji u nekim razvijenim zemljama Evrope, poput Njemačke, Austrije i Švajcarske. Ove države su države centra kapitala, ekonomski stabilne, sa visoko kvalifikovanom proizvodnjom, i razvijenim modelom dualnog obrazovanja, koji je planiran najmanje pet godina prije nego što je konkretno implementiran u tim zemljama, za razliku od naše države i ministarstva, koji misle da se promjene u obrazovanju mogu uvesti bez mnogo problema nakon nevjerovatno kratkog roka i od provedenih par seminara i debata. Još jedna bitna činjenica jeste da se u okviru dualnog obrazovanja npr. u Švajcarskoj, Njemačkoj i Austriji prvenstveno školuju djeca čiji su roditelji uglavnom migranti, nisko obučeni radnici, te dakle da se putem dualnog obrazovanja samo reprodukuju klasne razlike i dodatno se utvrđuju. Poslije osnovne škole, učenici imaju izbor pri upisu u naredne stepene školovanja, te se dio učenika odlučuje za klasične srednje škole poput gimnazije, dok se ostatak opredjeljuje za stručne srednje škole. Činjenica jeste da ovakav sistem uspješno funkcioniše u pojedinim zemljama Evrope, ali su to zemlje koje imaju ekonomsku stabilnost, jaku privredu i mogućnost analize budućih potreba tržišta, realno BiH je ovome svemu sušta suprotnost.