Koliko automobili zagađuju zrak u Sarajevu?

Kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini je među najlošijim u Europi. Zbog prevelike koncentracije prašine i sitnih čestica, Sarajevo je ove zime bilo jedan od najzagađenijih gradova Starog kontinenta.

Ali, ono što je mnogo važnije i zabrinjavajuće jeste veliki broj starih automobila na sarajevskim ulicama, koji ispuštaju znatno veće količine štetnih materija i plinova.

Pitanje koje Sarajlije često postavljaju je - šta je s automobilima s prekomjernom emisijom zagađujućih materija, zašto su još uvijek aktivni u saobraćaju, te kako mogu proći registracijsku kontrolu?!

To se pitaju i u Ministarstvu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Kantona Sarajevo. Razgovarali smo sa Zijadom Krvavac, koja kaže da automobili nisu jedini zagađivači zraka u Kantonu Sarajevo, te da postoje i drugi segmenti važni za potencijalno rješavanje problema kao što su regulacija saobraćaja, izgradnja saobraćajnica... Ističe da nadležni moraju ozbiljno ispitati ovaj problem.

„Poslali smo toliko upita i zahtjeva prema Federalnoj upravi za inspekcijske poslove. Ne znamo šta je sa zahtjevima i da li su uopće u proceduri. Mišljenje resornog Ministarstva je uvođenje EKO testova, koji moraju postati eliminatorni sa stanovišta registracije vozila. Oni su u Hrvatskoj i Srbiji uvedeni još 2004. godine. To je jedino rješenje za zagađenje zraka u Kantonu Sarajevo. Također, treba uputiti javni apel, da se konačno pokrene kampanja za rješavanje ovog problema, jer je iz godine u godinu sve obimniji“, naglašava Krvavac u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Skoro svi gradovi u regionu Balkana, osim Zagreba, imaju vrlo visok procent zagađenosti zraka, ali Sarajevo ima "blagu prednost". Kvalitet zraka u Kantonu Sarajevo vrlo je loš, a koncentracija opasnih materija je daleko iznad dozvoljene.

Prof. dr. Osman Lindov, dipl. ing. saobraćaja s Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu, sličnog je mišljenja. Saobraćaj, dakle, nije jedini zagađivač atmosfere. 

„Zagađenje u Sarajevu u urbanim sredinama se u posljednjim godinama pojavljuje sve češće, a samo jedan segment je saobraćaj. Odustajanje od klasifikacije, odnosno grijanja na gas je glavni uzročnik zagađenja u urbanim sredinama, a s druge strane saobraćaj je popisan, zna se koliko on zagađuje. Međutim, ništa konkretno se ne radi. Ljudi koji ne poznaju problematiku, prave planove, skupove, usvajaju interventne mjere, odnosno lopticu krivice prebacuju na saobraćaj i na motorna vozila. Zagađenja dolaze iz ložišta mazuta i uglja, koji je nekvalitetan“, pojašnjava Lindov.

Lindov napominje da je potrebno učiniti dodatni napor kako bi se spriječilo daljnje zagađivanje zraka: pojačati zakonsku regulativu i poštovati postojeću, izvršiti pritisak na zagađivače u izrazito industrijskim mjestima, proširiti postojeću cestovnu mrežu.

Prošlogodišnji podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kažu kako se lošim kvalitetom zraka umanjuje očekivani životni vijek ljudi u Europi za godinu dana, a 40 miliona ljudi u 115 najvećih gradova u Europskoj uniji izloženo je zagađivačima koji nadilaze standarde WHO-a.