Klimatske promjene se dešavaju i u BiH, a ne samo 'tamo negdje'

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) je u nedelju u Berlinu predstavio treći dio izvještaja o globalnom stanju klimatskih promjena.

Svrha izvještaja je da objedini zaključke naučnika iz cijelog svijeta i jasno predstavi posljedice klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima.

U izvještaju se zaključuje da globalna emisija gasova staklene bašte konstantno raste i da je u poslednjih 10 godina porasla više nego u 30 godina prije tog perioda, te da je djelovanje na klimatske promjene hitno potrebno, ali i moguće.

Emisije gasova staklene bašte u prošloj deceniji su u nezapamćenom porastu, ali i dalje postoje brojne mogućnosti za izbjegavanje najgoreg scenarija. Bosna i Hercegovina nastavlja sa projektima koji doprinose klimatskim promjenama.

Nakon UN klimatskih pregovora u Kankunu, 2010. godine, svjetske vlade su postigle dogovor da će zadržati globalni porast temperature ispod 2o C. Ovaj cilj je postavljen zbog naučnih dokaza da je 2o C prag ispod kojeg imamo šansu da izbjegnemo najgore posljedice klimatskih promjena.

U izradi ovog dijela izvještaja je analizirano oko 1200 naučnih radova, a zaključci su veoma jasni – uticaj čovjeka na klimu planete je ogroman i jedino hitnim smanjenjem emisija gasova staklene bašte možemo izbjeći najgori scenario. Ne samo da su klimatske promjene kao pojam slabo poznate u javnosti, već strategije i planovi nadležnih institucija za njihovo sprečavanje i ublažavanje skoro da ne postoje.

''Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS je nadležna institucija u BiH za aktivnosti vezane za Okvirnu konvenciju UN o klimatskim promjenama. Ukoliko pogledate internet stranicu ministarstva biće vam jasno koliko se radi u ovoj oblasti. Što više, nema nikakvih naznaka da nadležne institucije i pojedinci u relevantnim sektorima poput energetike, građevine i transporta shvataju ili uzimaju u obzir u svojim odlukama i strategijama faktor klimatskih promjena'', kaže Miodrag Dakić, koordinator programa Energija i klimatske promjene.

Termoelektrane su jedan od najvećih problema, jer uglavnom koriste ugalj, koji čini najveću prijetnju klimatskim promjenama. Planovi za razvoj energetskog sektora kod nas se uglavnom temelje na termoelektranama na ugalj, kao što su planirane termoelektrane u Stanarima, Ugljeviku, Tuzli, Banovićima, Gacku, Kongori i drugi.

''Ovo je veoma važno jer će posljedice klimatskih promjena biti ogromne i dalekosežne, te će rezultirati manjkom vode i hrane zbog sve češćih i intenzivnijih suša, poplava i drugih vremenskih nepogoda. Rad termoelektrana osim toga uzrokuje uništavanje zemljišta, zagađenje voda a u atmosferu se emituje ogroman broj otrovnih gasova. A koji je naš odgovor? Planiramo termoelektrane koja će trovati ljude, uzeti im pitku vodu, da bi se električna energija mogla izvoziti, a dobijeni novac najvećim dijelom ostati u džepovima investitora'', kaže Igor Kalaba, koordinator kampanje Stop prljavoj energiji, jer budućnost je obnovljiva.

On dodaje kako su zaključci treće radne grupe jasni u tome da će za sprečavanje najgorih posljedica klimatskih promjena biti potrebne promjene velikih razmjera u globalnom energetskom sistemu koji je najveći uzrok nastanka klimatskih promjena. Prema nalazima naučnika, do 2050. godine ćemo morati utrostručiti, ako ne i učetvorostručiti, upotrebu obnovljivih izvora energije koji ne proizvode ili proizvode vrlo malo ugljen dioksida, da bismo imali bilo kakve šanse da izbjegnemo promjene globalnih temperatura iznad 2oC. Ukoliko se realizuju planirani projekti termoelektrana u BiH, možemo očekivati povećanje emisije ugljen-dioksida za više od 100%, smatra Kalaba.

''Da bi potrebno smanjenje emisija ugljen dioksida bilo dostignuto potreban je veliki napor predstavnika vlasti, naučnika, ali i društva u cjelini. Sve države moraju intenzivno raditi na ovim ciljevima. U BiH se moramo boriti protiv osjećaja da se klimatske promjene dešavaju na drugom kraju svijeta. Poslednja decenija je i kod nas propraćena velikim brojem rekordnih suša, požara, poplava i drugih vremenskih nepogoda. Ove pretnje i njihov uticaj na život svih nas će se samo povećavati, ukoliko nadležna ministarstva u oba entiteta ne počnu ozbiljno planirati i provoditi aktivnosti. Ukoliko priprema aktivnosti bude ozbiljna, mogu se dobiti bespovratna sredstva međunarodnih institucija, koja se trenutno, na žalost, koriste u veoma malom obimu. Klimatske promjene su realnost, a promjena energetskih sistema je neizbježna. Pitanje je samo da li ćemo početi provoditi aktivnosti na vrijeme kako bismo spriječili najgori mogući scenari'', zaključuje Miodrag Dakić.