Kanton Sarajevo: Koliko često inspekcija posjećuje objekte brze prehrane?
U užurbanom svijetu, često nemamo priliku jesti zdravu i domaću hranu, te smo stoga primorani okrenuti se dostavi i brzoj ishrani.
Informacije o masovnim trovanjima hranom iz brojnih fast food lanaca i drugih lokala, nisu rijetke.
Stoga smo odlučili saznati koliko se često obavljaju inspekcijski nadzori u objektima brze prehrane.
"Planom i programom rada Inspektorata sanitarne, zdravstvene i farmaceutske inspekcije u ljetnim mjesecima, zbog visokih temperatura koje predstavljaju rizik za hranu, obavlja se i pojačan sanitarno-higijenski nadzor. Inspekcijski nadzor u objektima brze prehrane kantonalni sanitarni inspektori vrše kontinuirano, tokom cijele godine.
Tokom 2015. godine, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove dobila je 15 prijava koje su se odnosile na poslovanje u nehigijenskim uvjetima ili neispunjavanje neophodnih procedura u poslovanju sa životnim namirnicama, a riječ je o subjektima koji posluju na području općina: Novo Sarajevo, Centar, Stari Grad, Novi Grad, Ilidža i Hadžići", kazala je za Radiosarajevo.ba Vildana Bosno, stručna saradnica za informiranje Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo.
No, u ovom periodu nijedan objekt brze prehrane na području Kantona Sarajevo nije zatvoren, s obzirom da se za to nisu bili stečeni uvjeti predviđeni zakonom.
"U zavisnosti od vrste prekršaja, postupajući inspektori su izdavali rješenja o otklanjanju konstatiranih nedostataka, te izdali ukupno 15 prekršajnih naloga, u skladu sa Zakonom o hrani BiH i Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH.
S obzirom na dosadašnje pokazatelje, možemo reći da je situacija u ugostiteljskim objektima na području Kantona Sarajevo na zadovoljavajućem nivou", dodaje Bosno.
Ipak, građani, prilikom konzumiranja hrane u ugostiteljskim, odnosno objektima brze hrane, trebaju obratiti pažnju na neke od sljedećih pokazatelja:
- Prljave i masne radne površine sa ostacima hrane, prašine i sl.
- Prisustvo žohara, mrava, muha, glodara,
- Objekt bez vode i sanitarnog čvora,
- Rad zaposlenika bez radne odjeće (mantil, kapa, maska, rukavice)
- Rukovanje hranom i novcem od iste osobe itd...
Pravila ponašanja za osobe koje rukuju hranom, u koja se ubraja i nošenje rukavica, te neuzimanje gotove hrane rukama, ubraja se u obavezni plan dobre higijenske prakse, koji mora provoditi svaki subjekt u poslovanju hranom. Opću odgovornost za higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane imaju subjekti nadzora, odnosno ugostiteljski objekti koji obavljaju djelatnosti vezane za hranu u svim fazama proizvodnje.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.