Irfan Nefić: Građani su naša desna ruka, njihova pomoć nam je potrebna

U glavnom bosanskohercegovačkom gradu u posljednje vrijeme mogli smo svjedočiti velikom broju saobraćajnih nesreća. Nažalost, bilo je i onih sa smrtnim ishodom. Posljednja se dogodila upravo ove sedmice kada je Kerim Mudželet prekoputa zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine usmrtio Jelenu O., državljanku Srbije. O ovim tužnim temama razgovarali smo s glasnogovornikom Ministarstva za unutrašnje poslove Kantona Sarajevo Irfanom Nefićem, koji je između ostalog govorio o statistici saobraćajnih nesreća u Sarajevu.

Razgovarala: Amina Bijelonja, Radiosarajevo.ba

Nemili događaji koji su zabilježeni u posljednje vrijeme tjeraju nas na veliki oprez i izazivaju strah, ali i ljutnju, posebno jer glasnogovornik Nefić kaže da je broj saobraćajnih nesreća povećan.

"U prva tri mjeseca 2015. godine evidentirano je 2529 saobraćajnih nesreća, što je za za 164 ili šest posto više nego u istom periodu prošle godine. Većina nesreća za posljedicu je imala za materijalnu štetu, 183 osobe su povrijeđene ili je završeno sa smrtnim ishodom. U prethodnom periodu povrijeđene su 253 osobe, što je manje za sedam posto u odnosu na isti period prošle godine. Poginule su dvije osobe, što je za tri posto manje", govori Nefić.

Svakako, što se tiče pripadnika MUP-a KS-a, situacija na terenu se svakodnevno prati i kada je u pitanju statistika, ali i sam saobraćajni proces.

"Sugeriram na adekvatno ponašanje vozača i poštivanje ograničene brzine, ali i saobraćajnih propisa i znakova. Frekvencija saobraćaja u KS-u dosta je visoka, te moram kazati da naše saobraćajnice nisu projektirane za taj nivo", govori Nefić za Radio Sarajevo.

Najugroženija kategorija - pješaci

Pješaci su inače u saobraćajnom procesu najugroženija kategorija. Bili savjesni ili ne, uvijek i u svakoj situaciji moraju obratiti maksimalnu pažnju.

"Da, istina je, najugroženija kategorija su pješaci, oni nemaju zaštitu, te su najčešće povređivana kategorija u saobraćaju. Nažalost, nerijetko je to i sa smrtnim ishodom. Treba shvatiti da su oni punopravni učesnici u saobraćaju, kao i vozači. Svi koji učestvuju u kreiranju ovih propisa i same regulacije saobraćaj trebaju uraditi svoj posao. Naravno da policija uvijek može bolje, ali apeliram i na saobraćajnu kulturu građana (vozača i pješaka) - to nije stvar policije", naglašava Nefić.

Pojačane saobraćajne kontrole

Nije uvijek dovoljna samo redovna saobraćajna kontrola, situacija i okolnosti nekada zahtijevaju mnogo veću pažnju i nadređenost. Policijske patrole, ističe Nefić, dobro rade svoj posao i uvijek se trude pružiti maksimum.

"Osim redovnih saobraćajnih kontrola, mi u zavisnosti od problematike organiziramo i pojačane aktivnosti. Nije bitno da li se radi o kontroli prekomjerne brzine, nesavjesnih pješaka, vožnje pod dejstvom alkohola, nevezanja pojasa, korištenja mobitela i sl. Mi imamo i lokalne i kantonalne kontrole", pojašnjava.

Građani su inače desna ruka policije, bez njihove pomoći pola posla ne bi bilo urađeno kako treba. Irfan Nefić također podsjeća i na kamere koje su ugrađene na najfrekventnijih saobraćajnica u gradu i gdje policija svakog trenutka prati šta se dešava.