Ibrahimagić: Studenti obrazuju mlade povratnike!

Rasim Ibrahimagić je student Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli. U posljednje četiri godine je u dva navrata uspješno vodio Asocijaciju studenata na tom fakultetu kao njen Predsjednik. Član je Upravnog odbora Unije studenata Univerziteta u Tuzli, dugogodišnji aktivista Inicijative mladih za ljudska prava u BiH, te jedan od osnivača Udruženja mladih “Plamen nade” iz Živinica. Iskoristili smo priliku da s njim razgovaramo na temu pitanja ostvarivanja autonomije univerziteta, ali konkretno i načinima djelovanja studenata u strukturama Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Radiosarajevo.ba: Član ste Naučno-nastavnog vijeća Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Kakva je trenutna struktura, odnosno ko sve učestvuje u njegovom radu?

Ibrahimagić: Naučno-nastavno vijeće (NNV) Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli trenutno broji sedamnaest (17) članova. Čine ga dekan, dva prodekana, još devet nastavnika kojima je Pravni fakultet ujedno i matični fakultet na Univerzitetu, jedan nastavnik kojem ovo nije matični fakultet, jedan član iz reda saradnika i tri studenta prvog ciklusa studija.

„Važno je istaknuti i da je grupa studenata imala priliku i da posjeti Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju krajem prošle godine u organizaciji dr. sc. Dževada Mahmutovića, te masovnu grobnicu Tomašice kod Prijedora. Organizovanje raznih vidova vannastavnih aktivnosti su veome bitne studentima, te se iskreno nadam da će toga u budućnosti biti više, ne samo od strane dr. sc. Dževada Mahmutovića, već i od drugih nastavnika, jer su čak i rijetke prilike da nastavnici organizuju studentima pravne klinike.“

Radiosarajevo.ba: U Tuzlanskom kantonu došlo je od izmjena Zakona o visokom obrazovanju u novembru 2012. godine. Koje su njegovo izmjene u odnosu na NNV?
Ibrahimagić: Izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju iz novembra 2012. godine su se ticale NNV-a u dijelu koji se odnosi na nastavnike koji učestvuju u radu NNV-a na nematičnom fakultetu i to na način da taj nastavnik može biti član NNV-a samo ukoliko je u radnom odnosu na Univerzitetu sa punim radnim vremenom, a na tom fakultetu ostvaruje normu u oba semestra. Senat Univerziteta u Tuzli je tek nedavno usvojio izmjene i dopune Statuta Univerziteta, kojima je uskladio Statut sa pomenutim izmjenama Zakona u ovom pogledu. Ove izmjene Statuta se osim toga tiču i predstavljanja studenata u NNV-u, jer će struktura studenata ubuduće biti takva da će od tri predstavnika jedan biti sa drugog ciklusa studija.

Radiosarajevo.ba: Da li smatrate da je NNV najbolji način učešća studenata?
Ibrahimagić: Učešće studenata u radu NNV-a smatram korisnim iz razloga što se na taj način dozvoljava studentima da na najbolji način imaju uvid u procese koje se dešavaju na njihovom fakultetu, te zatim imaju mogućnost da iz prve ruke prenesu sve informacije drugim studentima. Osim toga studenti učestvuju u procesu odlučivanja o bitnim stvarima koje se često upravo nas i tiču. NNV je također mjesto na kojem predstavnici studenata iznose sve probleme sa kojima se suočavaju u nastavnom procesu ukoliko te probleme ne mogu da riješe interno sa nastavnikom ili saradnikom.

Radiosarajevo.ba: Kako se izbor vrši u studentskim tijelima?
Ibrahimagić: U skladu sa Statutom Univerziteta i Statutom Asocijacije studenata Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli (ASPF UNTZ) studenti svoje vodstvo biraju na Skupštini koju čine neposredno izabrani predstavnici sa studijskih godina na način da svaku studijsku godinu predstavlja po devet delegata. Studenti drugog ciklusa imaju pravo biti zastupljeni sa 10% u odnosu na broj članova Skupštine, tj. sa četiri svoja predstavnika. Često se dešavalo da studenti drugog ciklusa nisu zainteresovani za učešće u organima ASPF UNTZ. Skupština također delegira predstavnike studenata u NNV.

Radiosarajevo.ba: Koliko sarađujete sa studentima na drugim univerzitetima? Šta danas znači načelo autonomije univerziteta u BiH?
Ibrahimagić: U protekloj akademskoj godini kada sam bio na čelu ASPF UNTZ održavali smo redovne kontakte sa Studentskim zborom Sveučilišta u Mostaru, te danas imamo partnera kada je u pitanju realizacija nekih projekata u budućnosti. Osim toga, ostvarena je i odlična saradnja sa Studentskim savezom Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a naročito sa njihovim ogrankom u Bijeljini. Predstavnici ovog studentskog saveza su jedne prilike bili naši gosti ovdje u Tuzli u sklopu prezentacije jedne međunarodne studentske konferencije, a u pitanju je MOSTIMUN. Također su ostvareni kontakti sa predstavnicima ELSA BiH. ASPF UNTZ ostvarila je saradnju sa velikim brojem nevladinih organizacija. Kao najvažniju saradnju istakao bih saradnju sa nevladinim organizacijama članicama Koalicije Jednakost kojoj je pristupila i ASPF UNTZ.

Osim toga ASPF UNTZ je ostvarila saradnju sa Inicijativom mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BH) na projektu "Mladi za pravdu" koji za cilj ima harmonizaciju propisa iz oblasti krivičnog prava između entiteta. Velika je stvar da smo nedavno u Srebrenici imali priliku raditi prezentaciju, te se tamo povezati sa studentskim udruženjima. Obrazovanje mladih povratnika predstavlja ključ održivosti zajednica u istočnoj Bosni, te je činjenica da je ideja za povezivanje na ovom nivou potekla od samih studenata. Saradnja je ostvarena i sa OP Revolt i to na projektu koji se tiče povećanja informisanosti građana o stvarnim važnostima popisa stanovništva u BiH. ASPF UNTZ se danas može pohvaliti i da je članica Inicijative za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine.

Radiosarajevo.ba: Možete li navesti neke pozitivne primjere saradnje sa profesorima i nastavnim osobljem? Koliko oni učestvuju u vannastavnom segmentu aktiviranja studenata?
Ibrahimagić: Ovakvi primjeri su mnogobrojni, ali bih posebno istakao spremnost dr. sc. Zlatana Begića da pomogne rad ASPF UNTZ na svaki način. Kada su studenti prije nešto više od četiri godine počeli da se organizuju, on je tada još kao viši asistent na Pravnom fakultetu pomogao osnivanju naše Asocijacije što novčano za potrebe registracije i početak rada, što savjetodavno u kreiranju prvih akata kao što su Statut, poslovnici i sl. Osim toga, pomogao je u tome da danas imamo svoju kancelariju, te je lično donirao računar i drugu prateću opremu Asocijaciji. Smatram da studenti duguju i zahvalnost dr. sc. Zlatanu Begiću što se pored svega što je učinio za nas nikada nije miješao u unutrašnja pitanja Asocijacije niti je na bilo koji način uticao na procese donošenja odluka, kao što su izbor predstavnika.